Izvor slike: RTL.hr
Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Zajedno s Velikim četvrtkom i Velikom subotom čini Vazmeno trodnevlje Velikog tjedna.
Uskrsni običaji, naročito vezani uz Veliki petak, dio su hrvatske tradicije, s malim razlikama od kraja do kraja.
Post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Ne jede se meso toplokrvnih životinja niti mesne prerađevine, a dopušten je jedan cjeloviti obrok. U kontinentalnom dijelu Hrvatske, najčešće se jede grah, suho voće, kompoti, štrudle od sira i tijesto s makom i orasima. Također se jede i riba. U kontinentalnom dijelu šaran i štuka, a u Istri, Primorju i Dalmaciji morska riba i plodovi mora. Dio narodnog običaja je i pripremanje fritula, znaka posta i nemrsa.
Stariji ljudi nekada su molili 33 Isusove krunice, a pije se i čaša crnog vina, kao uspomenu na prolivenu Isusovu krv. Hrvati smatraju kako na taj sveti dan treba piti puno vina, koje se tako pretvara u krv.
Na Veliki petak, ne slavi se euharistijsko, misno, slavlje, Oltar, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika da se simbolizira Isusova muka i smrt, a vjernici se u crkvi okupljaju razmišljajući o Isusovoj muci. Obredi Svetog Petka koncipirani su u tri dijela. Prvi dio je Služba riječi. Drugi dio je klanjanje križu dok je treći dio podjela Svete Pričesti. Na Veliki petak vjernici idu u na Križni put, pobožnost na spomen Isusove muke, od trenutka kada Isusa osuđuju na smrt, do polaganja u grob Isusova tijela.
