Nalazi se u središnjoj Hrvatskoj na granici Bjelovarsko-bilogorske i Sisačko-moslavačke županije. Smještena je usred nizine omeđena rijekama Česmom, Lonjom i Ilovom.

Foto : hr-vjesnik

Zahvaljujući svojim prirodnim blagodatima bila je od najranijih vremena interesantna pa su je poznavali i spominjali u svojim djelima već i starogrčki i rimski pisci, pod imenom “Mons Claudius”.

Foto : hr-vjesnik

Zbog slikovitog odnosa poljoprivredno-šumskih površina, velike georaznolikosti, raznolikosti šumskih vrsta, očuvanih potočnih dolina i travnjaka s brojnim i raznolikim biljnim i životinjskim vrstama te kulturno-povijesne i tradicijske baštine, Moslavačka gora predstavlja važno ekološko uporište i izletište u blizini naseljenog prostora pogodno za razvoj raznih vidova rekreacije i turizma.

Foto : hr-vjesnik

Zbog krajobrazne i biološke raznolikosti 2011. god. proglašena je regionalnim parkom.

Moslavačka gora je prepoznatljiva krajobrazna cjelina šireg područja regije Moslavina, velike krajobrazne, geološke i biološke raznolikosti te bogate kulturno-povijesne i tradicijske baštine s vizijom uključenja u Asocijaciju europskih geoparkova (EGN) i Svjetsku UNESCO-vu mrežu geoprakovaMoslavačka gora u sebi krije tajne svoje gotovo 500 milijuna godina stare prošlosti.

Foto : hr-vjesnik

Sedimentne stijene s oboda kristalinika Moslavačke gore čuvaju zapis o široj evoluciji Panonskog bazena i životu u nekadašnjem velikom jezeru koje je prekrivalo ovaj prostor. Florističkim istraživanjima Moslavačke gore utvrđene su 242 biljne vrste, od kojih su  55 zaštićene (5 strogo zaštićene i 2 ugrožene). Istraživanjem faune utvrđeno je 155 životinjskih vrsta, od kojih su 84 zaštićene (71 strogo zaštićene i 27 ugroženo).

Foto : hr-vjesnik

Značajna vrijednost područja je i bogata kulturno-povijesna i tradicijska baština. Tako na području Moslavačke gore i njezinom rubnom području nalazimo brojne ostatke srednjovjekovnih burgova i utvrde kao Garić grad, Jelen grad, Košut grad, Turski stol i dr., te samostanske komplekse Pavlinski samostan i Franjevački samostan.

Foto :hr-vjesnik

Brojna su i mjesta pučkih legendi i narodne predaje, a na ovom prostoru brojna su i arheološka nalazišta i to iz neolitičke, korenovske, sopotske, lasinjske i vučedolske kulture, kao i ona iz ilirskih i rimskih vremena. Na južnim obroncima Moslavačke gore zasađeni su brojni vinogradi i voćnjaci, te između ostalih atrakcija treba istaknuti vinske ceste Kutine, Volodera, Popovače i obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Foto : hr-vjesnik

S južnih vidikovaca i obronaka pruža se predivan pogled na još jedan turistički biser područja – PP Lonjsko polje.

Lokaliteti i atrakcije sa kutinske strane:

Šumska staza “Crkveni jarak”: prekrasna planinarska staza koja ima ekstremnu i laganiju rutu. Prolazi uz potok, mali slap, do arheološkog lokaliteta Bela crkva, te vidikovca Vis, a po želji može se doći i do najvišeg vrha Humke. Stazu su obilježili članovi PD Yeti Kutina. Polazna točka je jezero u Mikleuškoj, do kojeg se dolazi automobilom.

Foto : hr-vjesnik
Foto : hr-vjesnik

Vidikovac Vis: vrh s malim proplankom s kojeg se pruža prekrasan pogled na nizinu, Lonjsko polje, Kutinu i širu okolicu. Od vidikovca se uređenom stazom dolazi do najvišeg vrha Humka, lokaliteta Bela crkva ili šumske staze Crkveni jarak (kružna ruta). Do vidikovca je moguće doći automobilom – makadam.

Foto :hr-vjesnik
Foto : hr-vjesnik

Vrh Humka: najviši vrh Moslavačke gore (488 m), na kojem se nalazi natkriveno odmorište sa roštiljem. Od Humke se lako dolazi do ostalih lokaliteta; vidikovca Vis, Bele crkve i staze Crkveni jarak. Do Humke se može doći automobilom – makadam.

Foto : hr-vjesnik
Foto : hr-vjesnik

Izletište Mikleuška: jezero/akumulacija u šumi, u mjestu Mikleuška. Prekrasna prirodna oaza i početna točka šumske staze Crkveni jarak. Do jezera se može doći automobilom iz centra Kutine iz dva pravca: 1. Kutina -Repušnica -Gornja Gračenica -Ciglenica -Mikleuška ili 2. Kutina -Kletište -Selište -Mikleuška (većina puta asfalt, dio puta makadam). Udaljenost od centra Kutine – cca 18 km.

Foto : hr-vjesnik
Foto : hr-vjesnik

Grad Kutina zajedno s Turističkom zajednicom grada Kutine i partnerima, planira intenzivniji turistički razvoj Regionalnog parka Moslavačka gora. Stoga je gradonačelnik Grada Kutine u 2019. godini imenovao tim od dvanaest osoba za pripremu projekta za turistički razvoj Moslavačke gore.

Foto : hr-vjesnik

Tim koji čine suradnici iz područja turizma, geologije, arheologije, biologije, zaštite prirode, šumarstva, te predstavnici relevantnih ustanova i udruga, obišli su predmetno područje, sa zadaćom davanja ideja, sugestija, prepoznavanja i isticanja potencijala za turistički razvoj Moslavačke gore, te međusobne suradnje i umrežavanja različitih ustanova i interesa.

Foto :hr-vjesnik

Mogućnosti su velike, a prepoznati su brojni potencijali. Od bogate kulturno-povijesne i tradicijske baštine, poučnih staza, do znanstveno-edukativnih programa i razvoja sportskog turizma.

Foto : hr-vjesnik

Konačni cilj projektnih aktivnosti je stavljanje Moslavačke gore u turističku funkciju kroz formiranje turističkih sadržaja i ponude, zaštita okoliša (uređenje prostora, nadzor i kontrolirano korištenje prostora), razvoj specifičnih oblika turizma, revitalizacija povijesno-kulturne baštine, obnova postojeće infrastrukture (stavljanjem u turističku funkciju), uspostavljanje posjetiteljskog centra, te promocija i prepoznatljivost područja regije Moslavina

Izvor : Turistička zajednica grada Kutine, direktorica Ivana Grdić

Autor : redakcija hr-vjesnik