Ne nalazimo da bi rješenje bilo diskriminirajuće u odnosu na žene, kažu u Zavodu za mirovinsko osiguranje.

Foto : hr-vjesnik

Država katkad osmisli i kakav pohvalni projekt, ali onda se u izvedbi otkriju brojni apsurdi koji mu umanje vrijednost. Tako je osmišljeno da se građane potiče da što dulje ostanu na tržištu rada i što kasnije idu u mirovinu, a država im zauzvrat starosnu mirovinu povećava za 0,34 posto za svaki mjesec koji osoba nastavi raditi nakon što je stekla propisane uvjete životne dobi. Zvuči odlično i prema najavama onima koji ostanu raditi još pet godina nakon stjecanja uvjeta, omogućava do 20,4 posto veću mirovinu, ali priča jedne naše čitateljice pokazuje da to u praksi izgleda drukčije.

Naime, kad su u pitanju žene, ispada da im se u nagradu ne uračunavaju svi mjeseci rada nakon stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu, nego se bonifikacija primjenjuje prema uvjetima koji su na snazi za odlazak u mirovinu u trenutku umirovljenja. Evo konkretnog primjera: čitateljica je uvjete za starosnu mirovinu stekla u kolovozu 2018. godine, kad je uvjet za tu mirovinu za žene bilo 61 godina i tri mjeseca starosti te najmanje 35 godina staža.

– Pravo na mirovinu, međutim, počela sam koristiti u lipnju 2019. godine kad je uvjet za odlazak u starosnu mirovinu za žene pomaknut na 62 godine i četiri mjeseca. Međutim, iako sam radila 48 mjeseci dulje, bonifikacija mi je priznata za samo 32 mjeseca, što čini znatnu razliku u odnosu na stjecanje prvih uvjeta za starosnu mirovinu – požalila nam se.

Pita se nije li način kako je to uvećanje mirovina napravljeno pomalo nepravedan i zavaravajući jer će žene, kaže, uvećanje od 20,40 posto moći stjecati tek s uvjetima koji stupe na snagu 2030. godine te ako se na mirovinu odluče nakon 2035.?

Posljedica je to propisa, naime, prema kojemu žene u prijelaznom razdoblju do 2030. godine, kad će starosna dob za umirovljenje za žene i muškarce biti jednaka, mogu ići i prije 65. godine, ali se sa svakom sljedećom godinom uvjet za starosnu mirovinu povećava za tri mjeseca. Lani su tako žene u starosnu mirovinu mogle ići sa 62 godine i devet mjeseci starosti, a ove godine mogu sa 63 godine. No pri bonifikaciji obračunavat će im se mjeseci dodatno odrađeni prema uvjetima koji vrijede u godini umirovljenja, a ne prema uvjetima koji su vrijedili u vrijeme kad su stekle uvjete za starosnu mirovinu.

Da je to doista tako potvrdili su nam i u Zavodu za mirovinsko osiguranje u kojemu kažu da naša čitateljica doista jest ispunila uvjet za ostvarivanje prava prema prijelaznoj odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju u 2015. godini, ali kako tad nije vrijedila ista zakonska regulativa kao ona koja je uvedena 2019. godine.

Autor : redakcija hr-vjesnik