Početkom srpnja istječe rok hrvatskoj vladi da isplati 40 tisuća eura odštete obitelji 6-godišnje preminule Afganistanke Madine Hussiny po presudi Europskog suda za ljudska prava. Nakon što je žalba Hrvatske glatko odbijena, vlada – kako N1 televizija doznaje od odvjetnice obitelji – u tišini isplaćuje izrečenu simboličnu naknadu obitelji čije bi dijete bilo živo da su hrvatske vlasti slijedile sva pravila u postupanju s migrantima.

Foto : Screenshot

Je li se išta promijenilo u odnosu prema izbjeglicama nakon te presude? Je li policija ublažila postupanje nakon skandaloznog otkrića i snimke premlaćivanja migranata od strane hrvatske policije?

O tome će se puno raspravljati u ponedjeljak na Svjetski dan izbjeglica kada organizacije civilnog društva ponovno ukazuju na problem sustavnog zatiranja ljudskih prava migranata. U Zagrebu će na projekciji filma Shadow Games, koji govori o pokušajima migranata da prijeđu bosansko-hrvatsku granicu, sudjelovati i dvojica sirijskih dječaka koji su akteri spomenutog filma i koji su više puta vraćeni s granice uz batine i ilegalne postupke.

“Interesa javnosti i medija nema, ali ljudi su i dalje pred našim granicama”

Tim povodom u TNT-u je gostovala Sara Kekuš iz Centra za mirovine studije. Iako se u javnosti više o njima i ne priča previše, migranti nisu nestali, ističe Kekuš.

“Migrantska kriza svakako nije oslabila. Čak i tijekom same pandemije, kad praktički nismo ništa o tome čuli, situacija na našim granicama je bila upravo najgora, tada su nezakonita protjerivanja i nasilje bili na svom vrhuncu. Iako situacija jest nešto slabija proteklih mjeseci i dalje nažalost svjedočimo istim praksama. U samo nekoliko prvih mjeseci bilo je preko 1000 nezakonitih protjerivanja iz Hrvatske na teritorij BiH i Srbije”, rekla je Kekuš.

“Za izbjeglice iz Ukrajine ima mjesta, za druge nema”

Kakva je trenutna situacija na granici?

“Interesa javnosti i medija nema, ali ljudi su i dalje pred našim granicama i pokušavaju zatražiti azil. Nažalost to im se pravo u praksi i dalje dokida”, odgovara.

“Kod primjera izbjeglica iz Ukrajine vidjeli smo da solidarnost u društvu postoji, ali i da postoji politička volja i ima mjesta za prihvat ljudi u Hrvatskoj. Usprkos toj pozitivnoj praksi prema jednoj skupini ljudi, nažalost vidimo da se nezakonite i nasilne prakse prema drugim skupinama, izbjeglicama s Bliskog istoka ili Afrike nastavljaju na našim granicama”, istaknula je Kekuš.

Što se tiče integracije, Kekuš kaže da je došlo do poboljšanja u pristupu prema Ukrajincima “i nadamo se da će se to preliti na sve skupina kojima pružamo zaštitu u našem društvu”.

Autor : redakcija hr-vjesnik