MARKO MIKLAUŽIĆ – Jedini u Hrvatskoj vinograde prska mlijekom, a od škrleta je napravio vinski volkswagen.

Foto : hr-vjesnik

Već ga vidim s ribičkim štapom, šiltericom koja mu stvara sijenu na licu, lagano neobrijanog i, prije svega, sretnog na brodu predviđenom za „big game fishing“ pored obale Addu Cityja na Maldivima. Dok razmišlja o svemu što je napravio posljednjih 30 godina u kleti pored Popovače i pritom se smješka, jer u svoju vinsku priču je upregnuo i sina Lovru i kćer Dunju, snažni dvostruki Yamaha motori od 250 konjskih snaga brzinom od 40 čvorova dovlače ga na mjesto gdje će sljedećih sedam dana „natezati se“ s ribljim svijetom, vaditi iz oceana mahi mahi, wahoo, wrasse, koraljne pastrve, njemu posebno prirasle srcu giant trevally tune, i vjerovati da, ipak, može izvući i nešto veće iz morskog ambisa. Imao je Marko, ruku na srce, lijepih ulova na Jadranu, uvijek će s posebnim ponosom spomenuti zubatca od 5,5 kilograma, a kuriozitet je da je baš tog „dentex dentexa“ upecao na ješku od repića od srdele, a ne, što većina radi, uz pomoć žive lignje ili iglice.

Foto : hr-vjesnik

Međutim, Marko nikada neće zaboraviti borbu koju je bojevao nekoliko sati sa 170 kilograma teškom beštijom od morskog psa, a koju je morao naprasno prekinuti presijecanjem najlona.


Marko Miklaužić je vječiti sanjar, ali – on svoje snove i ostvaruje. Ne trebamo ga mi zamišljati u boju s golemom ribom, jer, dokazano, on će golemog morskog psa kad-tad izvući na brodsku palubu, fotografirati se s njim i onda ga pustiti natrag u ocean. Preduvjete je poodavno ispunio – big game fishing mu je strast posljednjih deset godina, na Maldivima je uvijek u društvu istog skipera, upoznao je već sve tamošnje riblje pošte, a uz upornost, koja mu je urođena, pitanje je dana kad će mu se sve poklopiti i kad će moslavačka inačica priče o Hemingwayovom ribaru Santiagu okončati sa sretnim svršetkom.

Foto : hr-vjesnik


Kao što je maleni Manolino upijao Santiagove životne mudrosti i priče o lovu na lavove, tako je i Marko u svojoj djeci dobio slušače koji, evo, u praksi provode očeve zamisli.
Marko je, primjerice, godinama glasno sanjao o velikim crnim vinima koje, vjerovao je, može proizvesti u Moslavini. I onda je Lovro završio fakultet, zavrnuo rukave i, uz Markovu asistenciju, ostvario očev san. Njegova kupaža čak osam crnih sorti uistinu je spektakularno vino, Bakhova verzija moslavačkog crnog zlata!

Foto :hr-vjesnik

Dobro došli u Moslavinu, vinorodni kraj! Na pitomim obroncima Moslavačke gore s kojih puca pogled na Lonjsko polje, već četvrta generacija obitelji Miklaužić obrađuje vinograde –  25 hektara vinograda za koje je specifična zatravljenost nasada i ekološki pristup zaštiti i obradi loze.

Foto : hr-vjesnik

Prvo odredište za preuzimanje „vinskog pečata“ zatražile su na obroncima Moslavačke gore u vinariji Miklaužić. Uz prepričavanje bogate i zanimljive povijesti te sjajnu edukaciju vinara i vlasnika Marka Miklaužića, za zdravicu dobrodošlice posluženi su pjenušci Glamour Rose i Glamour Blanc De Noirs. Uslijedio je Škrlet berbe 2019, čija najveća prednost leži u autohtonosti i dugoj tradiciji uzgoja u moslavačkom vinogorju, a potom kremozan Chardonnay kvalitetno vino 2015 iz ekološke proizvodnje. Oba su se vina odlično sljubila s posluženim domaćim suhomesnatim delicijama – raznim kobasicama, sirevima, slaninom, čvarcima te pogačom od medvjeđeg luka koju je povodom ovog druženja pripremila Mirjana.

Foto : hr-vjesnik

Doručak u dobrom društvu zaokružio se gutljajima bijelog polusuhog vina Dunja, kupažom ottonel, bijelog i žutog muškata.

Foto : hr-vjesnik

Marko Miklaužić, vinogradar i vinar s formalnim stručnim obrazovanjem za taj posao, registrirao je 2001. godine obrt za vinogradarstvo i za proizvodnju vina od grožđa te druge srodne djelatnosti odnosno Vinariju Miklaužić u Popovači, Trnajec 202.

Foto :hr-vjesnik

Međutim, on kao već četvrti naraštaj nastavlja obiteljski posao, koji je do tada vodio njegov otac, ugledni moslavački vinogradar i vinar Lujo Miklaužić (po kojemu je nazvana i Udruga vinogradara i voćara Moslavine). Obrt je registriran 1978. godine, a konačno je 2007.  uz vinogradarstvo registriran i za proizvodnju vina od grožđa te druge srodne djelatnosti. Uspješno dugogodišnje poslovanje dokaz je kvalitete proizvoda Vinarije Miklaužić, koja sada, uz vlasnika, zapošljava još četiri radnika, a planira i petoga, visokoobrazovanoga.

 I najmlađi naraštaj obitelji Miklaužić profesionalno je vezan uz proizvodnju vina te znanjem i angažmanom već pridonosi razvitku proizvoda i praćenju tržišnih trendova.

Vinarija Miklaužić obrađuje 25 hektara, a trenutačno bere 17 hektara vinograda na pitomim obroncima Moslavačke gore. Za njih je specifična zatravljenost nasada i ekološki pristup zaštiti i obradi vinove loze.

Foto : hr-vjesnik

Glavninu asortimana Vinarije Miklaužić male su serije rijetke autohtone sorte škrlet te klasični francuski repertoar – chardonnay, bijeli pinot, crni pinot i muškati. Bijela vina nove berbe su lakša, voćnija, dok crnjake odlaganjem berbe i fermentacijom u drvu i barriqueu pripravljaju za zahtjevnije kupce. Uz frankovku, bijeli i crni pinot (kao crveno i crno), graševinu, moslavac i chardonay, proizvodi i mješavinu muškatnih sorta Dunja načinjenu od muškata ottonela i muškata žutog.

Foto : hr-vjesnik

Vinarija Miklaužić za svoja je vina dobila brojna hrvatska i međunarodna priznanja.

Uz ostalo, za škrlet u Londonu na IWC-u osvojila je srebro a na Dalmatia Wine Expo u Makarskoj zlato. Vinski kritičar Saša Špiranec ne može doći sebi da se za 30 kuna, koliko stoji na vinskoj cesti, može dobiti vino koje u recenziji u Jutarnjem listu opisuje kao “netipičnog predstavnika sorte škrlet”:

Riječ je o vinu koje se niti u jednom detalju ne poklapa sa stereotipom. Delikatna je i slojevita mirisa u kojem se voćne note jabuka isprepliću s finim cvjetnim tonovima, ali ne slatkastog, već više herbalnog karaktera, poput mirisa livade. U tragovima se još slute orašasti tonovi.

Foto : hr-vjesnik

Okus je izvrsne strukture, krepak, s početkom, sredinom i krajem. Svježina je prvi dojam (…). Potom do izražaja dolazi tijelo. Dakle, u sredini, dok je još vino u ustima ili neposredno nakon ispijanja, ne ostaje rupa, već intenzitet i toplina poduprta zrelim voćem. Zatim kraj, dugačak, s istaknutom mineralnošću, blago slankastim elementima te, najvažnije, vrhunski uravnoteženom kiselinom što završetku daje tu neophodnu svježinu i slast. To je ta čarobna formula koju izbalansirano vino ima. Kad ste ga progutali, prolazi vrijeme, sekunde i minute, a retrookus i njegova slast vas mame na novi gutljaj.

Svakako valja istanuti Miklaužićevu važnu među vodećim ulogama u projektu, prvome takvome u nas, klonske selekcije škrleta (od 2000. godine) a nosilac je i znaka Brend Škrlet. Škrlet je, uz drugo autohtotno moslavačko vino Moslavac, ponos Miklaužićeva podruma. Vinarija ima pod šrkletom 10 hektara od čega su tri hektara klonskoga. Vinarija ima i kušaonicu.

Foto : hr-vjesnik

Kvalitetno vino Škrlet proizvode tehnologijom uobičajenom za bijela vina.  Vinski podrum ima ukupni kapacitet 150 000 litara, a uz posuđe od inoksa vinarija je opremljena i drvenim posuđem kapaciteta 30 000 litara. Podrum je opremljen strojevima za primarnu preradu grožđa i doradu vina. Nakon muljanja i runjenja grožđa dobiveni masulj se ocjeđuje i preša na pneumatskoj preši. Mošt se podvrgava ukljnjanju čestica mutnoće postupkom flotacije i potom inokulira selekcioniranim kvascem tvrtke Begerow Siha Cryarome za hladnu fermentaciju. Alkoholna fermentacija je kontrolirana, a maksimalne temperature ne premašuju 18-20 °C. Vino Škrlet dozrijeva u inoks spremnicima.

Foto : hr-vjesnik

U procesu dorade pretaču ga prvi put uz sumporenje, potom bistre dodatkom bentonita i želatine. Nakon završenoga drugog pretoka korigiraju razinu slobodnog SO2. Dorada vina dalje obuhvaća pločastu filtraciju preko BECOPAD K 300, bistrenje vina morunjim mjehurom i sterilnu pločastu filtraciju radi postizavanja mikrobiološke stabilnosti. Talog i komina se recikliraju i zajedno s ureom služe za gnojidbu vinograda. Tako dorađeno vino čuvaju u inoks tankovima i pune u boce 0,75 l prema potrebama tržišta.

Glavninu ponude vina čine male serije rijetke autohtone sorte škrlet te klasični francuski repertoar (chardonnay, bijeli pinot, crni pinot i muškati).

Bijela vina nove berbe su lakša, voćnija, dok crnjake odlaganjem berbe i fermentacijom u drvu i barriqueu pripravljamo za zahtijevnije kupce.

Foto : hr-vjesnik

Većinu proizvodnje uspijevamo prodati vlastitim snagama poznatim kupcima, a samo desetak posto prepuštamo veleprodaji.

Autor : M.M.