OZBILJNU obnovu čeka još desetak tisuća objekata stradalih u potresima. Kako bi se sve ubrzalo, opet se ide u izmjene Zakona o obnovi. A među najvažnijim promjenama su one da građani neće plaćati 20 posto za konstrukcijsku obnovu, nego će sve platiti država, gradovi i županije.

Uvodi se predfinanciranje za sve koji sami organiziraju obnovu, a država će moći kupiti prazne nekretnine za smještaj vlasnika iz oštećenih objekata. Pojednostavljuje se legalizacija objekata, ali i uklanjanje opasnih građevina. Diže se i prag javne nabave.

Sve to, uvjerava ministar graditeljstva Darko Horvat, uklonit će glavnu kočnicu obnove – neriješene imovinsko-pravne odnose. ”Velik broj objekata koji su oštećeni u potresu nisu postojeći objekti ili nisu legalizirani”, kaže Horvat.

U petak će se na temu obnove sastati sa zagrebačkim gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem. ”Mislim da je to korak u dobrom smjeru jer jednostavno ove imovinsko-pravne odnose se ne može raspetljati u ovako kratkom roku. Govorimo o problemima koji su se desetljećima nagomilali”, smatra Tomašević.

Oronula pročelja u centru grada

Dio obnove odnosi se na oronula pročelja zgrada u središtu Zagreba koja predstavljaju veliku opasnost za pješake. U subotu je komad fasade u strogom centru pao na glavu 16-godišnjaka, koji je završio u bolnici, piše Dnevnik.hr.

No u ovoj priči krivci nisu suvlasnici zgrada koji se ne brinu o imovini, već sam Grad Zagreb. U zgradi s koje se odlomio komad pročelja nalazi se Gradski ured za obrazovanje.

Foto: hr-vjesnik

Tako je za 16-godišnjaka završila subotnja šetnja središtem Zagreba. Duboka rana na glavi, krvavo lice i ogroman šok. Sve se dogodilo usred bijela dana.

“Šetala sam sa svojim kumčetom Gundulićevom i u prolazu nam je pao komad fasade na glavu. Ja sam dobro prošla, bio je samo udarac bez nekih gorih posljedica, no on je završio na Rebru na šivanju glave, bila je CT obrada, ali uglavnom vrlo neugodna situacija. Imali smo sreće u nesreći”, rekla je Valentina Vrbanc za Novu TV.

Nisu ni shvatili što se dogodilo

U prvi mah nisu ni shvatili što se dogodilo. “Prvo sam pomislila, kako su nastavili padati komadi fasade i prašine, kako je opet potres pa sam ga povukla sa strane. No kako je to prestalo, kad je prestalo sjeli smo na terasu kafića i pričekali dolazak hitne pomoći. Njegovo lice bilo je puno krvi, kapalo je po podu, odjeći, zbilja neugodno”, dodala je Vrbanc.

U pomoć su im pritekli prolaznici, među njima i jedan liječnik, a naišao je i policajac. “Ja sam bila opisala događaj, a kako je u međuvremenu naišla hitna pomoć, mi smo u međuvremenu otišli i rastali se”, dodala je.

Na mjestu događaja i u srijedu su krhotine s pročelja, ali i tragovi krvi. Dio nogostupa kratko je bio ograđen trakom komunalnog redarstva.

“Više je mjesta odakle je to moglo pasti, da li je to s prvog balkona gdje su isto oštećenja ili s viših dijelova zgrade…”, pita se Vrbanc.

U zgradi s koje se odlomio dio pročelja nalazi se gradski Ured za obrazovanje. Na mjestu događaja nalaze se i nadzorne kamere. A oko toga tko je odgovoran za ovo, zakon je vrlo jasan.

Foto: hr-vjesnik

“U njemu je definirano da svaku štetu iz nečije imovine prema nekome drugome treba nadoknaditi vlasnik te imovine”, navodi Dražen Pomper, voditelj Grupacije upravitelja Grada Zagreba.

Vlasnik država, Grad korisnik

U ovom slučaju vlasnik je država, a Grad korisnik. Na zgradi smo pobrojali barem desetak oštećenja, a tunela za pješake nema. Dok privatne suvlasnike zgrada tjeraju na skupu obnovu kreditima, o vlastitima ne vode brigu.

“Ako postoji odgovornost Grada, onda ćemo je i priznati i vidjeti da se to nikada više ne desi”, rekao je gradonačelnik Tomislav Tomašević.

Šef Skupštine lopticu odgovornosti prebacuje u državno dvorište. “Zgrade koje iz bilo kojeg razloga predstavljaju sigurnosnu ugrozu za građane grada Zagreba, treba da se ne čekaju vlasnici da pokrenu obnovu, nego da država krene obnavljati kako ne bi došlo do ovakvih situacija”, smatra Joško Klisović, predsjednik Skupštine.

Autor: M.M.