Izvor slike: HGK (predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović)

Ako je Hrvatska gospodarska komora uspjela preživjeti afere svog bivšeg predsjednika Nadana Vidoševića, koji je optužen za izvlačenje milijuna iz te organizacije, onda će vjerojatno preživjeti i korona krizu, za razliku od mnogih njenih članica. A njene članice su po sili zakona sve tvrtke registrirane u RH, bez da ih je itko pitao žele li biti dio te organizacije ili ne žele.

Iako se u prošlosti javljalo više inicijativa za ukidanjem obveznog plaćanja članarine HGK, ono je još uvijek obvezno. Najbliže ukidanju obveznog članstva u HGK bili smo 2014. godine, što je najavljivao Gordan Maras, tadašnji ministar poduzetništva i obrta u SDP-ovoj vladi. No očito je da od te organizacije ima koristi previše “važnih” osoba, pa se Maras morao povući.

Kada se pogleda financijski plan za 2020., koji je donesen krajem prošle godine, vidljivo je da je HGK ove godine planirala prihode od oko 233 milijuna kuna, a na otprilike istoj razini su i rashodi. Zašto se oni kojima je u interesu da HGK opstane protive uvođenju dobrovoljnog članstva, vidi se iz strukture prihoda koji pokazuju da čak 71 posto prihoda dolazi od prisilne članarine, dok od prodaje usluga imaju samo oko 5 posto prihoda.

Prihodi od članarine ove su godine trebali iznositi oko 165 milijuna kuna, dok su od prodaje roba i usluga očekivali nešto više od 12 milijuna kuna.

Hrvatska gospodarska komora ima oko 520 zaposlenih. U financijskom planu stoji da su ukupni troškovi zaposlenih oko 90 milijuna kuna što je blizu 40 posto ukupnih troškova HGK od čega na plaće ide 73 milijuna kuna, dok su doprinosi na plaće 11 milijuna kuna, a pet milijuna odnosi se na ostale troškove.

Prihodi HGK ove će godine ipak biti manji od plana, i to za nekoliko desetaka milijuna kuna, jer su se pod pritiskom javnosti morali odreći tromjesečne članarine najugroženijih tvrtki.

Portal Telegram Hrvatskoj gospodarskoj komori poslao je upit da li planiraju otpuštanja, smanjenja plaća ili rezanje bilo kakvih drugih troškova u ovoj godini obzirom na krizu, ali za sada nisu dobili odgovor.

Za ovu godinu HGK imala je velike planove, pa su tako planirali otvaranja novih predstavništava u inozemstvu. Uz dosadašnja predstavništva u Moskvi, Bruxellesu, Šangaju, Sarajevu, Mostaru i Beogradu, najavljeno je i otvaranje novih predstavništava u Beču, Münchenu i Milanu.

Na inozemna predstavništva planirali su ove godine potrošiti ukupno preko osam milijuna kuna od članarina. Vrlo je upitno koliko prosječan član ove komore ima koristi od predstavništva u Mostaru ili Šangaju, ali na sreću HGK, a na svoju žalost, članarinu će i dalje morati plaćati, prenosi portal Telegram.hr.

AUTOR: HR-vjesnik