Premijer Andrej Plenković predstavio je zakonske izmjene u mirovinskom sustavu koje na snagu stupaju 1. siječnja s tri ključne promjene – povećanje faktora za obiteljsku mirovinu, korištenje dijela obiteljske uz osobnu mirovinu i povećanje najniže mirovine za tri posto.

“Šaljemo jasnu poruku da je u okolnostima preklapajućih kriza, energetske i prehrambene, te inflatornih pritisaka ključan prioritet vlade osigurati socijalnu sigurnost svim sugrađanima, a osobito onima starije dobi”, rekao je Plenković prilikom predstavljanja novog modela obiteljskih mirovina.

Izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju poseban naglasak stavljaju na korisnike obiteljskih mirovina, kojima se omogućuje pravedniji izračun mirovine, kao i mogućnost korištenja dijela obiteljske mirovine uz zadržavanje osobne mirovine u slučaju smrti supružnika.

“Samo tim dvjema izmjenama obuhvatit ćemo gotovo 300.000 umirovljenika, za što ćemo u 2023. izdvojiti više od 1.1 milijarde kuna”, dodao je premijer.

Tako će se povećanjem mirovinskog faktora za više od 136.000 korisnika povećati obiteljska mirovina za 10 posto, odnosno za prosječno oko 250 kuna, za što je predviđeno oko 365 milijuna kuna u 2023. 

Omogućavanjem korištenja dijela obiteljske uz osobnu mirovinu, za više od 155.000 korisnika obiteljskih mirovina ukupna mirovina povećat će se u prosjeku za oko 500 kuna mjesečno, a ta će mjera ukupno koštati oko 750 milijuna kuna u 2023.

Umirovljenicima ostaje i mogućnost rada

“Izmjene predstavljaju značajan iskorak u hrvatskom mirovinskom sustavu, koji do sada nije omogućavao istovremenu isplatu dvije mirovine. Time se Hrvatska pridružila članicama EU gdje ta mogućnost postoji”, istaknuo je Plenković.

Najavio je da će obiteljske mirovine nastaviti rasti usklađivanjem, a uz sve navedeno korisnici će zadržati i pravo rada do polovice radnog vremena. 

Izmjenama Zakona također se od 1. siječnja 2023. povećavaju najniže mirovine za 1.5 posto, a od 1. siječnja 2025. za još 1.5 posto, što je ukupno povećanje za tri posto.

Samo u 2023. povećat će se mirovina za 287.000 korisnika najniže mirovine, za što je osigurano 100 milijuna kuna.

Plenković je također podsjetio kako su od početka mandata njegove prve vlade, od listopada 2016., prosječne mirovine povećane za 20.15 posto, pa prosječno iznose 3047 kuna, a najniža za 26.41 posto te iznosi 2008 kuna.

To, kaže premijer, nije posljedica samo usklađivanja već brojnih mjera iz mirovinske reforme. 

Ovim izmjenama realiziraju se reforme u sklopu Plana oporavka, kao i ciljevi Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine, za što će se do 2025. uložiti oko 4.4 milijarde kuna.

Plenković je također izrazio zadovoljstvo što je na današnji dan broj osiguranika koji rade najveći unazad 20 godina, odnosno njih 1.622.000, što je dobra vijest i za mirovinski sustav jer se osigurava veća održivost i sigurnost.

Iz ovrhe se izuzimaju djeca koja su korisnici obiteljskih mirovina

Ministar rada Marin Piletić pojasnio je povećanje mirovinskog faktora za obiteljsku mirovinu.

Ako je u obitelji jedan korisnik obiteljske mirovine, faktor se povećava s dosadašnjeg 0.7 na 0.77, za dva člana obitelji s 0.8 na 0.88 te za tri i više članova obitelji s 0.9 na 1.0, odnosno 100 posto. 

Osoba koja koristi dio obiteljske mirovine mora imati navršenih 65 godina, biti jedini korisnik obiteljske mirovine te ispunjavati propisane uvjete za obiteljsku mirovinu. 

Iznos dijela obiteljske mirovine određuje se u visini od 27 posto od obiteljske mirovine, s tim da se propisuje najniži i najviši iznos. 

Predviđeni najviši iznos predlaže se da bude 5850 kuna, odnosno kumulativno osobna i dio obiteljske mirovine ne mogu prijeći taj iznos.

Međutim, kaže ministar, do donošenja zakona očekuje se indeksacija, pa taj iznos može biti nešto veći, pa i prijeći 6000 kuna.

Piletić je također istaknuo kako se predloženim izmjenama zakona izuzimaju od ovrhe obiteljske mirovine koje koriste djeca umrlog osiguranika radi jednakopravnog položaja djece kojima je upravo obiteljska mirovina prihod koji koriste za uzdržavanje. 

“Kompromis između pravičnog i solidarnog”

Pojasnio je da obiteljsku i minimalnu mirovinu Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje povećava po automatizmu, dok će se model korištenja osobne i dijela obiteljske mirovine rješavati po zahtjevu korisnika, odnosno ljudi će morati podnijeti zahtjev za izračun kako bi vidjeli koji im je model povoljniji.

Rok za podnošenje zahtjeva se od 1. siječnja produžuje do 31. prosinca 2023., a svi koji prekorače taj rok imat će pravo na isplatu dijela obiteljske mirovine, ali unazad šest mjeseci od datuma kada su podnijeli zahtjev. 

Saborski zastupnik HSU-a Silvano Hrelja poručio je kako su puno računali i vidjeli pravo stanje obiteljskih mirovina i na temelju toga došli do kompromisa između pravičnog po principu uzajamnosti i solidarnog u mirovinskom sustavu.

“Nisam euforičan, ali sam zadovoljan jer su to primjereni koraci onome što smo politički dogovorili da ćemo napraviti i onome što je Ministarstvo planiralo učiniti na bazi obiteljskih mirovina koje smo okarakterizirali najnižima u odnosu na uplaćene doprinose tijekom radnog vijeka bračnih drugova”, rekao je Hrelja.

Autor : redakcija hr-vjesnik