Sandra Švaljek godinama je bila omiljena ekonomska stručnjakinja vladajuće klase u Hrvatskoj. Sada je u središtu afere koja bi joj mogla okončati dosad vrlo uspješnu karijeru, u kojoj je savjetovala premijere, vodila Zagreb i na kraju se skrasila kao zamjenica guvernera HNB-a za mjesečnu plaću od skoro 40 tisuća kuna.

Foto : hr-vjesik

Index Istrage su otkrile da je zamjenica guvernera Sandra Švaljek od 2000. do 2013. bila vanjska članica Savjeta HNB-a, a 23. studenoga 2012. kupila je korporativne obveznice Erste&Steiermärkische Bank d.d.-a i držala ih je do dospijeća 2017. godine, odnosno do isplate obveznice. Na obveznicama je zaradila oko 740.000 kuna.

Švaljek je u imovinskoj kartici prijavila obveznice u vrijednosti od 2.5 milijuna kuna. Godišnja kamata na obveznice bila je 5.875 posto, a dospijeće obveznice bilo je za pet godina. Apsolutni prinos, odnosno zarada, iznosio je tako ravno 740.361,71 kunu.

Zakon o HNB-u zabranjuje trgovanje dionicama odnosno udjelima banaka i to samo za dužnosnike, a Europska središnja banka zabranjuje svim zaposlenicima trgovanje bilo kakvim vrijednosnim papirom banaka. I dionicama i obveznicama. 

Povlaštene informacije

Riječ je, podsjetimo, o dosad najvećoj aferi unutar bankarskog sustava, a čini se da će posljednju riječ imati strani regulatori poput Europske središnje banke te Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) jer sve upućuje na to da se radi o kaznenom djelu zlouporabe povlaštenih informacija, kao i nečemu što Europska središnja banka strogo zabranjuje.

Naime, HNB obavlja nadzor banaka prikupljanjem i analizom izvješća i informacija te kontinuirano prati poslovanje banaka. Zaposlenici HNB-a u određenom trenutku tako raspolažu informacijama o poslovanju banaka koje nisu dostupne javnosti i na temelju kojih onda mogu donositi odluke o trgovanju vrijednosnim papirima tih istih banaka o kojima imaju povlaštene informacije. Iz toga je jasno zašto zaposlenici HNB-a ne bi smjeli trgovati vrijednosnim papirima institucija koje izravno nadziru.

Dugogodišnja ravnateljica Ekonomskog instituta

Tko je, dakle, Sandra Švaljek?

Rođena je 23. veljače 1970. u Krapini, a 1992. je diplomirala na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 1995. magistrirala, a 2000. doktorirala u području fiskalne politike. Od 1992. do 2018. radila je u Ekonomskom institutu, Zagreb, gdje je stekla zvanje znanstvene savjetnice. 

Autorica je i koautorica većeg broja znanstvenih i stručnih radova, vodila je brojne istraživačke projekte i predavala niz kolegija na preddiplomskim i diplomskim studijima.

Od 2000. do 2013. bila je članica Savjeta Hrvatske narodne banke. Bila je ravnateljica Ekonomskog instituta, Zagreb i predsjednica Upravnog vijeća Međunarodne diplomske škole za poslovno upravljanje (International Graduate Business School Zagreb – IGBS) od 2005. do 2013. godine. Odlukom Hrvatskog sabora zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke postala je 18. srpnja 2018.

Zamjenicom guvernera HNB-a imenovana uz podršku HDZ-a

Zamjenica guvernera koordinira i rukovodi poslovima iz područja Sektora za centralnobankarske operacije, Ureda unutarnje revizije, Sektora komunikacija i Ureda guvernera. Švaljek je prije četiri godine s plaćom od 38.064 kune tako postala jedna od najplaćenijih osoba u državi, barem kada su u pitanju javne funkcije. Kao zamjenica guvernera HNB-a Borisa Vujčića ima veću plaću od predsjednika i premijera.

Do toga ju je doveo vijugav karijerni put, koji je uvijek uključivao koketiranje s politikom te bliskost s HDZ-om i Milanom Bandićem.

Na službenim stranicama HNB-a taj se dio njene karijere ovako predstavlja: “Od lipnja 2013. do ožujka 2015. bila je zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba zadužena za gospodarstvo, pri čemu je od listopada 2014. do ožujka 2015. obnašala dužnost gradonačelnika. Od 2015. do 2018. bila je zastupnica u Gradskoj skupštini Grada Zagreba.”

Buran odnos s Bandićem

Dodajmo detalje: Švaljek se pridružila Bandiću kada je zagrebački gradonačelnik odavno bio u medijima razotkriven kao problematičan, a kasnije se šokirala njegovim ponašanjem i konačno mu se prometnula u opoziciju.

2013. se kandidirala na Bandićevoj listi i postala zamjenica gradonačelnika. U središte pozornosti dolazi krajem 2014. godine kada od Bandića preuzima vođenje Grada Zagreba, nakon što je on završio u pritvoru u Remetincu.

Uskoro dolazi u sukob s Bandićem zbog nekih kadrovskih rješenja – htjela je smijeniti neke njegove pročelnike. Bandić uskoro smjenjuje Švaljek s čelne pozicije Grada. Ona daje ostavku na mjesto zamjenice gradonačelnika i vraća se na Ekonomski institut.

Kandidatura za gradonačelnicu Zagreba

No upravljanje Gradom očito joj se svidjelo pa se 2016. na lokalnim izborima kao nezavisna kandidatkinja kandidira za mjesto gradonačelnice Zagreba. Bandić je već tada bio opasno načet višemjesečnim boravkom u istražnom zatvoru, nizom USKOK-ovih optužnica, ali i istraživačkim radom medija koji su uostalom i otkrili sve ključne Bandićeve afere. Izgledalo je da bi mogao pasti, naročito jer je u izbore ušao s dvije ozbiljne protukandidatkinje.

Prva je bila Švaljek, poznata ekonomistica koja je pristala biti na Bandićevoj listi 2013., a druga bivša ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš (tada u HNS-u), koja je prije svih drugih objavila gradonačelničku kandidaturu i krenula u neumoran terenski rad. No pokazalo se da će nemogućnost suradnje između Švaljek i Mrak Taritaš Bandića još jednom dovesti na poziciju gradonačelnika Zagreba.

Mrak Taritaš je imala i podršku SDP-a, koji nije uspio iznjedriti svojeg kandidata, dok je Švaljek sastavila nezavisnu listu s dosta poznatih imena i uz logističku potporu HSLS-a Darinka Kosora. Nije postala gradonačelnica i odbila je podržati Mrak Taritaš u drugom krugu pa je Bandić osvojio svoj, pokazalo se, posljednji mandat.

O odnosu s Bandićem: “Isključivo profesionalan i korektan”

Švaljek pak ulazi u Gradsku skupštinu, gdje je neko vrijeme bila opozicijska zastupnica, ali se uskoro uz podršku HDZ-a i HSLS-a smjestila u HNB kao zamjenica guvernera.

Kada je kasnije svjedočila na jednom od procesa Bandiću, Švaljek je ovako opisala njihov odnos: “Kada se kandidirao na izborima, njegova politička ideja je bila da ide s ljudima koji imaju stručne reference i tada smo se upoznali te sam to prihvatila. Odnos nam je bio isključivo profesionalan i korektan. Nakon što mi je otkazana punomoć da obavljam poslove gradonačelnice, više nismo imali nikakav odnos. Nismo imali nikakvih prilika susretati se.”

Sanader ju je lansirao na javnu scenu

Sandru Švaljek je hrvatska politika uvijek voljela. 

U javnom životu pojavila se nakon što ju je bivši premijer Ivo Sanader 2008. imenovao potpredsjednicom Ekonomskog vijeća, kojem je sam predsjedavao. Tu je bila rame uz rame s Ivicom Mudrinićem, koji je bio drugi potpredsjednik Vijeća. 

Onda je kao ravnateljica Ekonomskog instituta sudjelovala u izradi kriznog ekonomskog programa vlade Jadranke Kosor, Most ju je spominjao kao kandidatkinju za premijerku dok su u toj stranci još htjeli provoditi reforme, a s vremena na vrijeme se nagađalo i o nekoj ministarskoj ili međunarodnoj poziciji.

U javnosti se za Švaljek afere nisu vukle. Oproštena joj je i kratkotrajna suradnja s Bandićem, ali ovo sada je nešto posve drugo. U medijima je njegovala imidž “skromne, samozatajne, marljive” stručnjakinje, kako ju je Jutarnji list opisao 2014. godine, što otkriće Index Istraga itekako dovodi u pitanje.

Autor : M.M.