Sandra Benčić, saborska zastupnica zeleno-lijevog bloka i jedna od glavnih ideologinja platforme Možemo! koja je prije stotinu dana preuzela vlast u Zagrebu na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem i započela velike reforme u glavnom gradu, predstavila je prije nekoliko dana u Saboru i glavne teme na kojima će zeleno-lijevi blok raditi. Iako rejting platforme Možemo! stalno raste i praktički sustiže SDP, čelnici te grupacije nisu zbog toga ni u kakvoj euforiji, dapače, kažu kako je robovanje anketama i popularnosti kod građana potpuno pogrešan pristup politici. Naravno, tema koja se stalno spominje, da će upravo ona jednog dana biti kandidatkinja Možemo! za premijerku, za Sandru Benčić (još) nije nikakva tema. Ona je trenutno posvećena aktivnostima u parlamentu.

Obnova u Zagrebu

Na čemu ćete ove jeseni najviše raditi, je li obnova tema broj jedan?

– Naš prioritet sad je pridonijeti poboljšanju Zakona o obnovi na način da se omogući obnova ex lege odnosno po sili zakona; to konkretno znači da bi se konstrukcijska obnova trebala financirati iz javnog proračuna bez sufinanciranja suvlasnika jer će to omogućiti da ukinemo podnošenje zahtjeva kao uvjet za pokretanje obnove, omogućiti će eliminaciju problema koje imamo s imovinsko-pravnim odnosima i pitanjima legalnosti zgrada i kuća. Isto tako, to će omogućiti planiranje i obnovu cjelokupnih gradskih blokova, odnosno na Baniji naselja što će značajno pridonijeti brzini, kvaliteti obnove u smislu urbanizma, ali i cijeni radova jer kada raspisujete natječaje za obnovu većeg dijela stambenog fonda onda imate puno više prostora za uštede.

Druga bitna stvar kojom se bavimo je pitanje zaštite prava građana u poslovima s financijskim institucijama: želimo da se naučene lekcije iz slučaja franak integriraju u zakonske okvire kako bi se takvi slučajevi u budućnosti spriječili, želimo omogućiti ravnopravniji položaj građana, destimulirati prodaju dugova građana agencijama za naplatu potraživanja kroz davanje širih mogućnosti bankama za otpis nenaplativih potraživanja, te regulirati rad agencija za naplatu potraživanja. Naime, danas te agencije nemaju nikakve posebne uvjete niti regulativu po kojoj rade, a radi se o tvrtkama od kojih neke »okreću« stotine milijuna kuna godišnje. Istovremeno, njihov temeljni kapital ne mora biti veći od primjerice tvrtke koja se bavi prodajom odjeće, niti su vezani svim onim pravilima kojima su banke vezane u odnosu na građane. Može se postaviti pitanje kako tvrtka koja ima temeljni kapital od 20 tisuća kuna može u prvoj godini poslovanja otkupiti dugovanja u vrijednosti nekoliko desetaka milijuna kuna i time trgovati? Otvara li se tako mogućnost pranja novca i tko ih zapravo kontrolira?

Tu je i tema ZOR-a, zar ne?

– Da, fokusirani smo i na izmjene Zakona o radu gdje želimo prevenirati slabljenje zaštite radnika i jačati ugovore na neodređeno. Isto tako, bavimo se unapređenjem položaja malih OPG-ova i to ćemo u Saboru gurati kroz prijedloge drugačijeg modela subvencioniranja OPG-ova i kroz uvođenje zelene javne nabave u javne ustanove koja će omogućiti nabavu hrane i pića iz lokalne zajednice odnosno od lokalnih OPG-ova.

Dojam je da je zagrebačka vlast nakon sto dana, nakon što se vidjelo stanje proračuna i svi fiskalni problemi, došla do točke realne politike. Napokon se iz sfere želja, dobrih ideja i jednog romantičarskog pristupa politici došlo do pravog života, a to je da je proračun uglavnom potrošen, da će trebati prodavati imovinu. To je trenutak u kojem i mediji pitaju kad će se problemi napokon početi rješavati.

– Nova gradska uprava krenula je odmah s prvim potezima s ciljem stabilizacije gradskih financija, rezanjem troškova otvoren je prostor za stvaranje ušteda u vrijednosti 400 milijuna kuna u samo tri mjeseca od preuzimanja upravljanja gradom. Te su uštede prikazane u rebalansu proračuna koji će se pred Skupštinom naći krajem mjeseca i bile su nužne kako bi se nadoknadio manjak stvoren fiktivnim planom prodaje Zagrepčanke, Gredelja i Paromlina, kao i ranije nepredviđenim i neiskazanim troškovima poput dodatnih 80 milijuna kuna za ZET, ili sto milijuna kuna troškova čišćenja gradskih ulica nakon potresa. Ne smijemo zaboraviti ni činjenicu da je prethodna gradska uprava probila proračun u predizborne svrhe za više od milijardu kuna.

Da li su time ti pročelnici odgovorni zbog toga, po vama, ne samo »politički«?

– Jasno smo odmah rekli javnosti: taj proračun je bio fiktivan i u velikom dijelu sastavljen u predizborne svrhe. Tako su proračunska sredstva i korištena: u šest mjeseci potrošen je veći dio proračuna za 2021. To je situacija s kojom je nova gradska uprava suočena.

Koliko, okvirno, dvije trećine? Koliko je ostalo do kraja godine?

– To će se vidjeti u rebalansu proračuna. Uglavnom, uprava je odmah počela raditi na mogućim rješenjima, u tijeku je neovisna financijska revizija u svrhu procjene konsolidiranog stanja financija radi daljnje stabilizacije.

Rebalans će dakle krajem rujna biti takav da će konstatirati stanje, a neće moći nuditi nova rješenja.

– Konstatirat će stanje i dati rješenja za stabilizaciju proračuna za ovu godinu.

Iz izjave ministra Horvata, kad je riječ o obnovi, vidljivo je da i u HDZ-u imaju razumijevanja za situaciju s gradskim financijama. Pristao je da država preuzme 80 posto obaveze, a Grad svega 20 posto. I HDZ je potvrdio da novoj vlasti u Zagrebu nije lako, jeste li to očekivali?

– Gradska uprava je više puta rekla da korektno komunicira i surađuje s državnim institucijama oko obnove. Iako su svi svjesni da se stvari moraju bitno promijeniti da bi obnova konačno krenula. Gradska uprava je rekla da se na sastancima s Ministarstvom oko izmjene zakonskog okvira razgovaralo o modelu 80 posto država, 20 posto grad.

Tomašević je kucao na otvorena vrata HDZ-a po tom pitanju, čini se. Hoće li time biti otupljena vaša oštrica u Saboru?

– Mi smo glasna oporba HDZ-u i tako će i ostati. Međutim i Vlada zna da Hrvatska jednostavno ne može imati dobre pokazatelje bez Zagreba, bez jedne četvrtine Hrvatske. Bila bi zaista neodgovorna politika da se rukovodi time da smo mi opozicija pa će zato onemogućiti suradnju. Zagreb je ključan za apsorpciju EU fondova, ima veliki razvojni potencijal, mi vidimo velike prilike u novoj financijskoj perspektivi putem gradskih projekata, zato očekujem dobru suradnju i dalje između institucija grada i Vlade. I to točno tako treba postaviti – suradnja institucija koje vode različite stranke, ali i jedna i druga imaju demokratski mandat. Vjerujem da kao društvo imamo dovoljno političke kulture da institucije surađuju i kad su stranke oponenti.


Foto: hr-vjesnik

Suradnja sa SDP-om

Je li SDP u Gradskoj skupštini uopće bio potreban za formiranje većine? Možda se moglo pričekati dopunske izbore, pa iz manjinske kvote formirati većinu? Je li vam SDP već postao teret? U velikom su padu.

– U Gradu imamo dobru suradnju sa SDP-om. Mi smo odmah rekli da ćemo koaliciju postizborno sklapati sa SDP-om ukoliko se programski dogovorimo i ako bude potrebno za stvaranje većine. Potpisan je koalicijski sporazum koji jasno definira naše zajedničke ciljeve do kraja mandata i zajedno ćemo surađivati da ih ostvarimo.

Rejting SDP-a rapidno pada.

– Uvijek kažemo da se ne bavimo drugima. Rast ili pad rejtinga je prolazna ocjena. To rukovođenje popularnošću je najveća zamka u politici.

Moderna politika većinom počiva na tome da političari rade prema onome što birači očekuju, iz takvih istraživanja.

– Tako je, i zato nema dovoljno leadershipa u pravom smislu te riječi. Ni u Hrvatskoj, ni u Europi, ni globalno. Onaj tko je izabran, tko upravlja, mora odgovarati građanima za ono što radi, svaki dan, a ne svake četiri godine. Morate osigurati građanima sve informacije o tome što radite, ali ne možete odluke donositi samo na temelju toga hoće li se to nekome svidjeti, jer ako to radite, nikad nećete naprijed. Jer svaka promjena nailazi na otpore. I naravno da otpori postoje, ali mora se nekad ići i kontra toga. I na kraju, ljudi to cijene.

U Hrvatskoj je promjene teško provoditi, ali ne možemo se rukovoditi samo popularnošću. Naravno, tome pogoduju i društvene mreže, gdje neke minorne grupe znaju diktirati tempo, a političari na to padaju. To je apsolutno pogrešno, jednako kao i politika puštanja probnih balona. Ako si u programu nešto najavio, ako si građanima obećao – onda s tim kreni! U politiku moramo vratiti leadership, ali onaj koji odgovara građanima, koji snosi odgovornost. Moraš pokazati da znaš gdje ideš, i provesti što si obećao. Zar ćemo zbog njih pet posto odustati od građanskog odgoja? Pa ne, dapače, ispunit ćemo obećanje, jer smo upravo za to i dobili glasove. Naravno da pritisaka i otpora ima, ali to smo najavili, i to ćemo provesti.

Foto: hr-vjesnik

Ovaj razgovor vodimo nakon vaše polemike s premijerom Plenkovićem oko Vrhovnog suda na aktualcu, očigledno ste takli u osinje gnijezdo spominjanjem Agrokora.

– Priča o Agrokoru vrlo se malo medijski i politički spominje, a po meni je jedna od ključnih kad je Vrhovni sud u pitanju. Naime, slučaj Agrokor nije još zatvoren, pitanje nagodbe koja je sklopljena je još uvijek otvoreno, i to na Vrhovnom sudu. Dakle, još nije donesena odluka o reviziji koju je podnijelo 25 vjerovnika, kao i udruga malih dioničara, neki čak i individualno, na Vrhovni sud 2019. godine. Još se ne zna ni je li takva revizija dopuštena. Tamo je u više desetaka točaka objašnjena nezakonitost nagodbe u odnosu nejednakog tretmana vjerovnika i nejednake primjene prava, i sad ćemo vidjeti hoće li Vrhovni sud uopće donijeti odluku da je takva revizija dopuštena. Ako jest, onda mora ući u tu reviziju. Ono što je tu osobito bolno premijeru jest činjenica da je taj slučaj težine i ozbiljnosti možda i veći od slučaja franak, i po banke, i po cijeli postupak.

Ono što su posljedice koje danas vidimo jest da su mali dioničari bez imovine, da vjerovnici nisu namireni, a ono što je najpogubnije jest da je zapravo Agrokor završio u rukama ruskih banaka, i to ne samo Agrokor nego sve kompanije članice koncerna, pa su tu i koncesije na vodna dobra, velike količine poljoprivrednog zemljišta, dakle imovina od strateškog interesa RH jer su upravo i vodna bogatstva i šume i poljoprivredno zemljište ustavne kategorije. Kad bi to sve palo, došlo bi do onoga što je Trgovački sud i rekao, a to je da su se sve kompanije unutar Agrokora trebale gledati zasebno, jesu li likvidne ili nisu, i zasebno se o njima odlučivati, a one su sve proglašene nelikvidnima, mada su neke bile zdrave, iz razloga jer su davale upstream jamstva za Agrokor, koja bi mogla biti proglašena ništavnima. Kad bi do toga došlo, došlo bi i do potpune transformacije raspleta u slučaju Agrokor, i to je za Vladu ogroman politički rizik.

Kad sam to spomenula, premijer me pokušavao diskreditirati da sam NGO aktivistica. On najprije kaže: »Odakle vama to da ja ne podržavam Dobronića«, a onda nadugačko govori zašto on nije validan kandidat, i da ga se ne može procjenjivati na temelju samo jedne presude, oko slučaja franak, i zašto bi Ksenija Turković bila bolja kandidatkinja, protiv koje dakako nemamo ništa, no ona nije bila kandidatkinja u procesu. Ono za što sam ja istaknula slučaj franak, jest zato što je na tom slučaju sudac Dobronić zaista stekao povjerenje javnosti, a za izbor na mjesto predsjednika Vrhovnog suda je to ključno. Jer ono što nam nedostaje je upravo povjerenje u pravosuđe.

Foto: hr-vjesnik

Čistka u stranci

Ono što premijera iritira, čini mi se, jest da se HDZ stalno stavlja u kontekst korupcije ili kriminala, od tog Agrokora preko »zločinačke organizacije« itd., on se drži kao da je HDZ očišćen od korupcije, i zato tako reagira.

– Razumijem da ima problem u stranci s tim. Da bi radio ozbiljnu čistku od korupcije, morao bi raditi poteze…

Kao Peđa Grbin?

– Da, baš tako, dubinske poteze koji bi utjecali na članstvo i ukinuli praksu učlanjivanja u tu stranku na temelju privatnih interesa. Kad je jednom o tome govorio, ja sam odgovorila da mu dapače držim fige i da nam to politički odgovara, jer u tom trenutku će HDZ pasti na 15 posto.

Mislite da je to glavna motivacija za učlanjivanje u HDZ?

– Vjerujem da je značajnom dijelu to motivacija. Zbilja mi je žao da mladi ljudi misle da mogu isključivo na taj način dobiti bilo kakav posao.

Ali je činjenica da se sve više pokazuje da ni SDP, a ni mnogi drugi, baš nemaju čiste ruke, pogotovo u lokalnoj samoupravi.

– Tu se apsolutno moraju mijenjati zakoni. S druge strane zakonska odredba da se pročelnici biraju na javnom natječaju je problematična. Pa to su ministri na lokalnoj razini, oni rade politički posao i potpuno je jasno da ne može nikome biti svejedno da li osoba koju ćete birati na natječaju uopće razumije politički program u tom resoru, a taj program treba provesti iz samo jednog razloga – jer ste ga obećali građanima!

Onda ipak postoji ravan među njima?

– Ne, to nikad ne bih rekla, ipak. To bi možda HDZ htio, da svi izgledaju isto, a onda pobjeđuje onaj koji ima najveću mašineriju, to je njihova ideja. I zato on to tako kontinuirano prikazuje. Ali bez obzira na ovo, HDZ i SDP sigurno nisu isto. Prvo, HDZ je bio na vlasti najveći broj godina, drugo najveći broj onih velikih korupcijskih afera vezan je uz HDZ.

Je li moguće usporediti Josipu Rimac i Matiju Posavca?

– Mito je mito, naravno. I to je problem. To je kazneno djelo, to je nedopustivo. Ali nitko ne može reći da su afere koje su se vezale uz druge stranke u jednakom postotku oštetile državni proračun i građane u odnosu na one koje su se vezale uz HDZ. To je jednostavno neusporedivo. I jako je loše kad se to relativizira.

Ali Plenković se takvih pojedinaca odriče, bez pardona.

– To je točno. Iskreno, ja ne mislim da bi on direktno podržavao korupciju, ali s druge strane ne provodi tako ozbiljno restrukturiranje stranke kojim bi to sistemski riješio, jer bi to značilo da će mu se članstvo osipati.

Vrhovni sud

A kako vidite njegov utjecaj na pravosuđe i sudstvo?

– Činjenica je da on zna – koliko to koristi, to ne mogu reći – da su neki njegovi ključni ljudi povezani prijateljskim i drugim odnosima s nekim ključnim ljudima u pravosuđu. Predsjednik Ustavnog suda se slika i provodi godišnji odmor sa svojim prijateljem Brankom Bačićem, koji je predsjednik kluba vladajuće stranke. I koliko god to bilo strogo, ali da, nekad zbog svojih funkcija ne možemo, bar na neko vrijeme održavati prijateljstva koja smo imali prije. I svi na to moramo paziti. Predsjednik USUD-a na to mora paziti. A njegov prijatelj Bačić to stavi na Facebook. E sad, tu postoje i razni drugi odnosi, i to je prof. Đurđević u svom programu jasno rekla kako je došlo do institucionalnog uništavanja pravosuđa u 90-ima, kroz način izbora sudaca. Tu je HDZ stvorio određenu bazu i veze s ljudima u sudstvu, i ta baza i danas postoji. I ne možemo tvrditi da to postoji na razini da premijer nekog zove, ja čak ne mislim da se to događa. Ali sigurno se događa na nekim drugim razinama u stranci i on za to snosi određenu odgovornost.

Foto: hr-vjesnik

Po svemu sudeći ćemo svjedočiti četvrtom krugu izbora predsjednika Vrhovnog suda, premijer je opet lopticu vratio predsjedniku, samim time zaustavit će se i drugi procesi u odlučivanju dvojice čelnika. Dokle tako?

– To sam postavila kao mogući cilj ove Vlade, da se upravo namjerno odugovlači sa izborom predsjednika Vrhovnog suda jer mislim da im je jasno da im neće odgovarati praktički nijedna osoba koju predloži predsjednik. Zato sam i pitala da li je njima bitno da se prije toga na Vrhovnom sudu riješe neki slučajevi, primjerice Agrokor. Zašto sam to stavila u kontekst suca Dobronića? Kad se rješavao slučaj franak, kad imate takve odluke, on je to pravnički fantastično obrazložio, međutim zaista trebaš imati hrabrosti donijeti odluku za koju znaš da nije samo pravna nego ima ogromne ekonomske i političke posljedice. Zato je važno i tko je predsjednik Vrhovnog suda.

Ali i Dobronić je tada odluku o švicarskom franku donio pod kišobranom politike, zar ne? Bili su stvoreni svi politički uvjeti za to, imao je jasnu podršku tada Milanovićeve vlade, bio je stvoren kontekst za to.

– Argumenti su od početka postupka bili izuzetno snažni za takvu odluku. Kad to stavimo u kontekst nagodbe o Agrokoru, tko god bude donosio tu odluku, ako se dopusti revizija o Agrokoru, to je osobito teška odluka, ne samo zbog pravnih nego i svih drugih posljedica koje može izazvati. Takva osoba ne bi konvenirala mnogima, ne samo sadašnjoj vladajućoj stranci. Zato je neobično važno tko će biti ta osoba. Ali sudac Dobronić zaista ispravno u svom programu ističe probleme pravosuđa, on vidi zatvorenost i nejavnost u radu sudova itd.

Vi sada očekujete da će Vrhovni sud u ovom time-outu donijeti odluke o kojima govorite, da će si HDZ uspješno kupiti vrijeme?

– Rado bih da me se demantira.

Građanski odgoj dio našeg predizbornog programa
Jedna od stvari s kojom se odmah išlo u Zagrebu jest uvođenje građanskog odgoja. Ali digla se velika buka. Očekivano?
– Ide se na pilotiranje građanskog odgoja od drugog polugodišta, a dotad će se raditi na kurikulumu uz uključenje niza relevantnih stručnjaka. Kroz kurikulum ćemo stvoriti kvalitetne smjernice za rad na građanskom odgoju, pilotirati ga, i naravno dorađivati i mijenjati. To je bio i dio našeg predizbornog programa.

Izvor:https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/sandra-bencic-o-aktualnim-politickim-temama-mito-je-mito-ali-hdz-i-sdp-nikako-nisu-isti/
Autor: hr-vjesnik