CIJENE hrane u Hrvatskoj zadnjih mjeseci su porasle, dok će neki prehrambeni artikli, poput kruha, o čemu smo neki dan pisali, tek poskupjeti. Prema najavama pekara, poskupljenje bi trebalo krenuti od rujna. Najavljeno je kako će poskupjeti i meso, no najviše je poskupjelo voće i povrće.

Koji su razlozi tolikog poskupljenja, kada se očekuje normalizacija cijena i što nas još čeka na jesen, za Index je otkrio ekonomski analitičar Damir Novotny, koji je rekao da zasad nije došlo do drastičnog povećanja cijena, no činjenica je, kaže, da su cijene prehrambenih artikala porasle, a posebno voća i povrća.

Foto: hr-vjesnik
Novotny: Najveći problem su voće i povrće, to je najviše poskupjelo

“U prehrambenom sektoru su u srpnju cijene porasle za oko 0.8 posto. Glavni problem je što Hrvatska nema dovoljno svoje proizvodnje, ponuda je slaba, a potražnja povećana. U Hrvatsku je došao daleko veći broj turista nego lani, cijene su narasle, osobito u turističkim krajevima. Cijena povrća u Osijeku i Splitu je različita, u Splitu su cijene dvostruko veće nego u Osijeku, a o otocima neću ni govoriti”, rekao je Novotny za Index.

Navodi da ne rastu cijene onih proizvoda kojih imamo dovoljno.

“Recimo, mlijeko ima cijenu kao prijašnjih godina jer je domaća proizvodnja mlijeka veća od potražnje, kao i cijena jaja. Ta dva artikla nemaju tendenciju rasta. Što se tiče mesa, raste cijena govedine i teletine, ali piletina i riba ne jer imamo jaku proizvodnju piletine koja ne ovisi o porastu cijena žitarica, pa ni cijena piletine ne raste. Hrvatska je otvoreno tržište, a posljednji barometar u EU pokazuje da će biti dovoljno svinjskog mesa jer ga Kina nije pokupovala, a i svinje se lako proizvedu, stoga ne očekujemo rast cijena svinjetine, kao ni ribe”, rekao je Novotny za Index.

Najveći problem je, dodaje, povrće i ono je najviše poskupjelo.

“Nemamo dovoljnu proizvodnju povrća, a cijene su dodatno porasle zbog smanjene proizvodnje u EU zbog velikih suša, kao i poplava. Tako je došlo do povećanja cijena. Isto tako je narasla i cijena energije, iako se nafta vraća na razine prije 2020.”, rekao je Novotny za Index.

“Cijene kruha i pekarskih proizvoda ovise o tržištima Poljske i Njemačke”

Navodi da Hrvatska, što se tiče cijena kruha, ponajviše ovisi o Njemačkoj i Poljskoj.

“Cijene kruha ovise o kretanjima cijena na poljskom i njemačkom tržištu, odakle nam stiže niz pekarskih proizvoda kroz trgovačke lance. Hrvatska nema dovoljno pšenice, a rastu i cijene govedine i teletine, kojih također nemamo dovoljno. No, kako sam rekao, najkritičnije su cijene voća i povrća, iako bih rekao da će se i te cijene malo smiriti nakon turističke sezone”, rekao nam je.

Predviđa da bi se u budućnosti mogle malo smiriti i cijene povrća zbog veće proizvodnje u Slavoniji i Baranji.

“Sad je trend u Slavoniji da su krenuli jače s proizvodnjom povrća, a manje sa pšenicom. Vjerojatno će se stoga povećati ponuda, što će unormaliti cijene. Evo sad Hrvatska ima nekoliko velikih proizvođača rajčice, kojih dosad nije bilo. I proizvodnja svinjskog mesa će porasti. Što se tiče ulja, ono je kod nas uvijek veliki problem jer nemamo gotovo nikakvu proizvodnju, a i uljarice su ove godine slabo rodile”, rekao je Novotny.

“Hrvatska nedovoljno proizvodi hranu”

Što se tiče nedovoljne proizvodnje hrane u Hrvatskoj, Novotny navodi da je nekoliko razloga za to.

“Dosta su nam usitnjene poljoprivredne površine, odnosno premale su za ozbiljnu proizvodnju. Uz to, nemamo dovoljno proizvođača koji su u stanju organizirati proizvodnju, premala su kućanstva koja se bave poljoprivredom. Problem je i s navodnjavanjem tih poljoprivrednih površina. Bez navodnjavanja ne možete proizvesti nijednu poljoprivrednu kulturu, a iako vode imamo dovoljno, nemamo infrastrukturu za navodnjavanje. Italija i Francuska imaju tu mrežu za navodnjavanje, kojom se bore i protiv poplava, a Hrvatska toga nema ni približno dovoljno”, rekao je.

Foto: hr-vjesnik

Osim hrane, navodi kako poskupljuju i komunalne usluge.

“Prikupljanje otpada je postalo skuplje. Povećavaju se zahtjevi za odvojenim prikupljanjem i recikliranjem, što izaziva dodatne investicije. Nije se dovoljno investiralo u kapacitete za odvojeno prikupljanje i tretiranje otpada. Hrvatska nema nijednu spalionicu otpada, dok se u velikim gradovima tako rješava otpad koji se ne može reciklirati. Nama to nedostaje, recimo u centru Beča imate dvije spalionice. Bit će potrebno investirati i veliki novac u vodoopskrbu i odvodnju i to će dovesti do povećanja cijena”, smatra Novotny.

Autor: redakcija hr-vjesnik