Izvor slike: Jutarnji list

Kritike na račun Stožera iz dana u dan su sve intenzivnije u javnom prostoru, no po anketama rejting HDZ-a je dobar, ali to nikako ne može biti jamstvo Andreju Plenkoviću za dobivanje izbora.

Temu ‘izbora pod maskama’ okončati je pokušao ministar Božinović izjavljujući da je za organizaciju izbora zaduženo Državno izborno povjerenstvo, dok će Stožer, odnosno Hrvatski zavod za javno zdravstvo dati mišljenje, ako za mišljenje budu pitani.

Izvor blizak vrhu HDZ-a smatra da Plenković u ovom periodu do izbora mora biti oprezan, posebice sa članovima Nacionalnog stožera koji iz dana u dan pucaju pod pritiskom javnosti te se više ne nose sa kriznom situacijom kao prije mjesec dana.

”Capak je znanstvenik, on svojim izjavama pokazuje da nije spreman za politiku, jednostavno istrči, kaže što misli, a to se onda u medijima pretvori u problem, Plenković bi o tome morao razmisliti prije nego ga angažira na listama, vidite da se i sami Stožer od superheroja počeo pretvarati u svakodnevnu metu za kritike, čemu su djelom i sami doprinijeli, zato s Capakom premijer treba biti oprezan”, zaključuje jedan visoki izvor blizak vrhu HDZ-a.

Vladajuća stranka prema posljednjem Cro Demoskopu vodeća je u državi, a razlika između HDZ-a i SDP-a svela se na 2,4 posto, što doduše i nije neka prednost dva mjeseca uoči izbora jer je taj postotak u statističkoj pogrešci. HDZ se na temelju anketnog pokazatelja ne može baš nadati pobjedi na parlamentarnim izborima.

SDP na čelu s Davorom Bernardićem na izbore ne izlazi samostalno. Nedavno je okupio Restart koaliciju, pa bi, da se SDP-u pridodaju njihovi skromni, ali ipak značajni postotci, Restartovci bi bili u prednosti nad Plenkovićevim HDZ-om koji je izgubio koalicijski potencijal, iako se nadaju suradnji sa Škorom to je sve za sada uistinu samo na razini nadanja.

Ako se vratitmo svega pet godina unazad ankete su Karamarkovom HDZ-u predviđale poraz. Razlike između njegovog HDZ-a i Milanovićeva SDP-a iznosila je tek 2,1 posto prednosti za Milanovića. Cro Demoskop u to je vrijeme predviđao pobjedu Milanovića na parlamentarnim izborima, a Karamarko tvrdio da ima prednost od skoro 14 posto nad SDP-om.

Karamarko je tada s Domoljubnom koalicijom izašao na izbore i uistinu sa skromnom razlikom od 0,16 posto pobjedio SDP-ovu koaliciju, i to ponajprije zahvaljujući glasovima dijaspore. Bili su to oni izbori na kojima je velikim strankama račune pomrsio Most, s kojim HDZ nakon izbora ulazi u pregovore i uspijeva sastaviti Vladu, no ne zadugo, jer na izvanredne izbore Hrvatska ponovno izlazi u rujnu 2016. godine.

Cro Demoskop je uoči tih izbora davao prednost Milanoviću, i to ne beznačajnu, već prednost od devet posto, koja je čak bila i shvatljiva s obzirom na okolnosti. Naime, Karamarko je srušio vlastitu vladu, i ostavio stranku bez kormilara, međutim, ubrzo se HDZ-ovci zbijaju i na čelo stranke postavljaju Plenkovića koji odnosi pobjedu na rujanskim izborima. Vladu doduše i tada formira s Mostom, a kada ta avantura završava neslavno on se brže bolje snalazi pa uskače u suradnju s HNS-ovcima, no to za ovu priču nije pretjerano značajno, važno je to da se ankete ni u ovom slučaju nisu pokazale kao vjerodostojne.

Istom primjeru svjedočili smo i na nedavno održanim europskim izborima, pa je tako HDZ ispred SDP-a bio za 11 posto, da bi na koncu bitka okončala s izjednačenim brojem mandata, ali i sa HDZ-ovom prednošću koja se svela na nešto više od četiri posto. Potom predsjednički izbori, na njima je prema anketama Grabar-Kitarović u drugi krug trebala prema projekcijama anketara ući s 5,9 posto glasova više, no dogodilo se posve obrnuto, ušla je s 5,4 posto manje.

Vjerovati anketama uoči parlamentarnih izbora u krajnjoj liniji nije opravdano, a još k tome ako sagledamo činjenicu da popularnost članova Stožera drastično pada, Plenković bi morao biti iznimno oprezan jer nema unaprijed dobivenih izbora.

AUTOR: HR-vjesnik