Premijer Andrej Plenković nedavno se pohvalio kako je rast BDP-a od 16.1 posto potvrda da se hrvatsko gospodarstvo brzo oporavlja

Državni zavod za statistiku objavio je podatke za drugi kvartal 2021., u kojemu je dakle zabilježen rast BDP-a od 16.1 posto. Plenkoviću je to dobro došlo za pohvaliti se pa je kazao i da su ti podaci potvrda kako je hrvatska vlada dala snažan odgovor na krizu i osigurala gospodarsku stabilnost u uvjetima pandemije. 

No, recimo da je pad u drugom kvartalu 2020. iznosio 14.4 posto, pa se logično zapitati o kakvom ustvari brzom oporavku govori Plenković, odnosno je li njegov trijumfalizam opravdan.

Također, danas je o ovoj temi govorio i potpredsjednik vlade i ministar financija Zdravko Marić, koji je rekao da smo u zoni rasta od oko sedam posto na razini cijele godine.

Vizek: Ta brojka je očekivano visoka

Pitali smo Marušku Vizek s Ekonomskog instituta o tome koliko se tu radi o istinskom putu bržeg oporavka.

“Iz perspektive odnosa s javnošću ta brojka, pogotovo tako dvocifrena, dobro zvuči. No, ta brojka je očekivano visoka, jer je prošle godina velika bila stopa pada. Bilo bi jako loše da je drugačije, no dobro zvuči, a vlada koristi priliku da se pohvali, pogotovo jer građani nisu upoznati s tim da se i očekivao porast. No, i profesionalno je i ljudski od vlade očekivati da će se pohvaliti s takvom viješću, ne bih to zamjerila”, ističe Vizek.

Pitamo je ustvari kako stoji hrvatska ekonomija.

“To je već šira slika, a tu se nemamo čime puno pohvaliti. Temeljni razlog je nedostatni rast proizvodnosti, a što se događa zbog nedostatka bitnih ekonomskih reformi u zemlji, što je dugoročni problem koji nas prati tri desetljeća. Bili smo treća najbogatija nova članica Europske unije, a sad smo postali druga najsiromašnija s tendencijom da nas prestigne najsiromašnija, a to je Bugarska”, rekla je Vizek.