Izvor slike: Slobodna Dalmacija
Pred Plenkovićevim HDZ-om su neizvjesni dani, bez obzira na to što je koronakrizu uspješno savladao, stranka je opet u krizi.
Lokalne organizacije su rastrojene i nekompatibilne, pojavila se i konkurencija u liku Miroslava Škore, a predsjednički, pa i europski izbori pokazali su da Davor Bernardić možda ne zna voditi stranku i politiku, no zato itekako dobro zna sastavljati liste, ne puštajući egu da ga pojede, za razliku od Plenkovića.
Plenkoviću u korist ne ide niti zadnje istraživanje koje je nedavno provodila Agencija 2X1 komunikacije.
U svibanjskom istraživanju CroElecto kako bi glasali ispitanici po izbornim jedinicama u Republici Hrvatskoj, rezultati su izraženi po mandatima, umjesto u postotcima. Istraživanje je provedeno od 2. do 14. svibnja, na uzorku od 200 ispitanika po izbornoj jedinici.
Ukupno gledajući deset izbornih jedinica, odnosno 140 zastupnika koji se biraju u njima, SDP bi bio relativni pobjednik sa 64 mandata. HDZ bi dobio 54 mandata, Škoro 14, IDS i Most po 3 te Bandić i Posavec po 1 mandat.
Podsjetimo, Agencija 2X1 komunikacije je za predsjedničke izbore i za EU izbore pokazala najtočnije rezultate ispitivanja od svih drugih agencija, a Plenkoviću svakako u korist ne ide niti činjenica da baš tu agenciju povezuju da je bliska HDZ-u.
Na Plenkovićevim listama mjesta više nema za Milana Kujundžića, Miru Kovača, Milijana Brkića, Darka Milinovića te Tomislav Tolušić koji je navodno sam odustao od politike, iako kruže neslužbene informacije da ga je Plenković na to natjerao, preko Đakića.
Plenković se ne misli oslanjati ni na Ivana Penavu ni na Stevu Culeja, a na listama zasigurno neće biti ni Davor Ivo Stier.
Primjerice, Kujundžić je na izborima 2016. godine dobio 14008 preferencijalnih glasova, Kovač 12751, Davor Ivo Stier je dobio 12845, a Darko Milinović 10107, Tolušić 11162 te Brkić i Culej preko 9000 preferencijalnih glasova.
Ukoliko pogledamo bivše koalicijske partnere na koje Plenković sada ne može računati, to su Bruna Esih sa 10471 preferencijalnih glasova, Ivana Maletić sa 11242 i Zlatko Hasanbegović koji je osvojio 2016. godine 11898 preferencijalnih glasova.
Kakvi god bili, sve su to politički kapitalci i javnosti poznati ljudi koji su osvajali preferencijalne glasove te se tako domogli sabornice. Ujedno su pomogli HDZ-a jer su tako u pojedinim izbornim jedinicama bili prvi te po D’Hondt sustavu dobili jednog ili dva zastupnika više od konkurencije.
Plenković će pokušati sastaviti nove liste sa sebi odanim ljudima i nekim novim licima. Jasno, novo vrijeme i nove okolnosti podrazumijevaju i nove ljude, no, Plenkoviću su europski izbori pokazali da s novim ljudima dolaze i crni labudovi koji odnose mandate.
Da ironija bude veća, i na tim je izborima Plenkovićevu kampanju vodio Gordan Jandroković čije se ime postizborno nije smjelo ni spomenuti u kontekstu odgovornosti. Ako se pak vratimo u 2016. godinu, podsjetimo da je Jandroković na tim izborima dobio svega 808 preferencijalnih glasova.
HDZ-ova pobjeda na predstojećim izborima nije i neće biti sigurna. Osim toga, HDZ mora poraditi i na izgubljenom koalicijskom potencijalu, pri čemu ostaje upitno hoće li Škori laskati Šeksove ponude za vođenje Sabora. Problema je dakle mnogo.
Bez obzira na to što se Plenković osjeća spremnim za srpanjske izbore, a možda mu je i ego porastao činjenicom da je odnio glatku pobjedu na unutarstranačkim izborima u svojem HDZ-u, ovi opći izbori koji nam predstoje veliki su test za njega i njegov HDZ, ali i velika prilika za Bernardića koji bi, ako mu se karte poslože, ni kriv niti dužan, mogao postati premijer.
AUTOR: HR-vjesnik
