Dana 6. lipnja 2022. godine završeni su upisi u osječke vrtiće u koje će ove jeseni krenuti čak 265 djece više u odnosu na prošlu godinu, objavljeno je na službenim stranicama Dječjeg vrtića Osijek. Nažalost, među njima neće biti čak 242 osječke djece koja su diskriminirana jer im oba roditelja nisu zaposlena ili su iz obitelji nižeg socioekonomskog statusa.

Foto : hr-vjesnik

Bolje nije ni u Rijeci, gdje je “ispod crte” ostalo 200 djece. U Splitu je situacija nažalost još i gora jer je čak 500 djece ostalo bez mogućnosti pohađanja programa predškolskog odgoja i obrazovanja.

Vlada Republike Hrvatske je nedavno predstavila natječaj za izgradnju i opremanje vrtića sufinanciran iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, vrijedan 1,22 milijarde kuna, a koji obećava otvaranje novih 22.500 radnih mjesta. Jedan od ciljeva natječaja je i ostvarivanje prava svakog djeteta na rani predškolski odgoj i obrazovanje. Ovaj natječaj kasni već najmanje pola godine i jasno je da postavljeni  ciljevi neće moći biti ostvareni do 2027. godine.

Za osječku, riječku i splitsku djecu, koja u 2022.g. neće krenuti u vrtić, kao i za djecu koja iz istih razloga iduće godine neće moći krenuti u vrtić, promjene će doći prekasno.

Ministre Fuchs, jeste li svjesni toga da djeca rastu dok vi odugovlačite s raspisivanjem natječaja koji za njih znači “vjetar u leđa” za sve buduće životne izazove?

Hrvatska je na samom dnu po uključenosti djece u programe predškolskog odgoja, u usporedbi s drugim zemljama. Europska unija nametnula je Hrvatskoj obvezu uključivanja barem 95% djece predškolske dobi u vrtiće do 2022.g. Republika Hrvatska nije ostvarila postavljeni cilj, a što je još gore, niti stvorila preduvjete za njegovo ostvarenje u bližoj budućnosti.

Jedino što je po pitanju ranog i predškolskog odgoja poduzeto u Hrvatskoj je donošenje zakona koji će sniziti već ionako upitnu kvalitetu sustava i neće pridonijeti rješavanju problema nedostatka kapaciteta, odgojitelja i financijskih sredstava. Iako spomenuti gradovi najavljuju nova vrtićka mjesta za nekoliko skupina djece, upitan je način na koji će to biti ostvareno.

Poznavajući probleme s kapacitetima vrtića, kao i ostale svakodnevne probleme u sustavu predškolskog odgoja ne mogu, a da se zabrinuto ne zapitam gdje i o kakvim slobodnim mjestima govore naši gradonačelnici. U gradu Osijeku, najavljuje se natječaj za obnovu 6 domarskih stanova.

Gradonačelniče Radić, djeca nisu stvari koje možete pospremiti u domarske stanove ili slične prostorije u kojima boravak nije niti siguran niti kvalitetan. Svako dijete zaslužuje sigurno i poticajno okruženje za učenje i za razvoj, a takvo okruženje zasigurno neće naći u adaptiranom domarskom stanu. Puno je djetinjstva uništeno zbog nedovoljnog angažmana raznih HDZ-ovih vlada, a čini se da će ih biti još.

Do sada je situacija u vrtićima diljem zemlje bila kaotična jer odgojiteljice rade u uvjetima koji su nehumani, a  s promjenama koje donosi novi zakon situacija bi mogla u potpunosti eskalirati. Nedostatak kapaciteta će rješavati na štetu odgojiteljica i djece, mjerom 1 odgojiteljica na 35 djece. Iako ulažu nadljudske napore da od situacije u kojoj se nalaze izvuku maksimum, odgojiteljice ipak ne mogu optimalno brinuti o 35 vrtićke djece u isto vrijeme. Državni pedagoški standard nije se ni do sada u potpunosti poštovao i pravo je čudno što djeca i odgojiteljice uspijevaju živi, zdravi i bez težih ozljeda preživjeti svakodnevne vrtićke avanture. Za usporedbu s drugim zemljama Europske Unije, jedna odgojiteljica brine o 9 djece, dok u Hrvatskoj taj broj iznosi 25.

Ponekad mi se čini da je netko “pobrkao lončiće” pa se i u ovoj situaciji vodi onom “više je bolje”. Kvaliteta ovog sustava nužna je za dobar početak optimalnog razvoja svakog djeteta i zato je nužno poduzeti nešto već danas, stoga predlažem kratkoročne i dugoročne mjere za rješenje ove situacije.

Kratkoročne mjere rješenje ove situacije su:

– Otvaranje većeg broja vrtića,

– Osiguranje neprekidnog rada predškolskih ustanova tijekom ljetnih praznika,

– Uvođenje obveze uključenja djece s teškoćama u razvoju,

– Uvođenje rada vrtića u poslijepodnevnoj smjeni te rada vrtića subotom i nedjeljom,

– Omogućavanje upisa djece u predškolske programe tijekom cijele godine,

– Omogućavanje povremenog boravka u vrtiću za djecu nezaposlenih roditelja, s ciljem olakšavanja traženja posla,

– Uvođenje maksimalne cijene sudjelovanja u vrtićkim programima, koja ne bi smjela prelaziti 10 % neto prosječne plaće,

– Zapošljavanje  radnih terapeuta,

– Obvezno sufinanciranje programa privatnih i alternativnih vrtića od strane jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Dugoročne mjere:

– Osiguranje zajamčenog mjesta u sustavu ranog i predškolskog odgoja svakom djetetu s navršenih godinu dana života,

– Razvijanje sustava za djelatnosti dadilje kao nadogradnje sustava skrbi o djeci, kojim se stvara temelj za sigurno i standardizirano obavljanje ove djelatnosti i omogućava samozapošljavanje.

Djeca su naša budućnost, a njihova budućnost počinje sada!

Loše i diskriminatorne odluke ostavit će, ne samo loše posljedice na djecu, nego i na društvo u cjelini.

Romana Nikolić, zastupnica u Hrvatskom saboru

Autor :redakcija hr-vjesnik