Nova anketa: HDZ i dalje pada. Milanović najpopularniji

RTL je u suradnji s Promocijom plus objavio CRO Demoskop za listopad. Istraživanje je provedeno od 3. do 6. listopada na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2.77 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

Rejting stranaka

Građanima je pljačka u Ini najvažnija tema u zemlji, a to i dalje utječe na rejting vladajuće stranke i premijera.

Iako je HDZ i dalje prvi izbor za gotovo četvrtinu ispitanika, ovo je drugi najniži rejting od dolaska Andreja Plenkovića na čelo stranke (listopad 24.4 posto – rujan 24.2 posto). Sličnu potporu kao u rujnu imaju i SDP (listopad 16.7 posto – rujan 16.6 posto) i Možemo! (listopad 10.6 posto – rujan 10.6 posto) – dvije lijeve opcije koje su bile pred raspadom koalicije u glavnom gradu.

Uz blagi pad četvrti izbor je Most, nešto iznad 9 posto (listopad 9.2 posto – rujan 9.4 posto), pa još jedna desna opcija, Domovinski pokret, koji raste u odnosu na rujan (listopad 6 posto – rujan 5.5 posto). Ostale su političke opcije daleko: od Centra (listopad 2.3 posto – rujan 2.2 posto) do HSS-a (listopad 1.4 posto – rujan 1.8 posto), odbjeglih SDP-ovaca koji su postali Socijaldemokrati (listopad 1.4 posto – rujan 1.3 posto) i Fokusa (listopad 1.4 posto – rujan 1.6 posto).

Najpozitivniji političar

Promjena nema na vrhu ljestvice najpozitivnijih političara: i dalje vrh drže dva predsjednika, s tim da je predsjednik Republike Zoran Milanović prvi izbor još od ožujka prošle godine (listopad 16.9 posto – rujan 16.4 posto). U stopu ga prati predsjednik vlade Andrej Plenković (listopad 14.3 posto – rujan 15 posto) – no i jedan i drugi pozitivne doživljaje izazivaju kod manje od petine građana.

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, koji je u fokusu bio zbog novog sustava odvajanja otpada, zadržao je treću poziciju uz rast u odnosu na rujan (listopad 5.5 posto -rujan 4.8 posto).

Prvi put je četvrti izbor vukovarski gradonačelnik i predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava (listopad 2.2 posto – rujan 2 posto). Slijedi Miro Bulj (listopad 1.7 posto – rujan 2.2 posto), pa tek onda Peđa Grbin (listopad 1.5 posto – rujan 1.2 posto), pa splitski gradonačelnik Ivica Puljak (listopad 1.4 posto – rujan 1.8 posto).

Ostali su ispod: Nikola Grmoja (listopad 1.3 posto – rujan 0.3 posto), pa jedina žena u top deset Sandra Benčić (listopad 1.2 posto – rujan 1 posto), a onda i predsjednik Mosta Božo Petrov (listopad 1.1 posto – rujan 0.8 posto). Nitko je i dalje najtraženiji. Potporom od gotovo 30 posto građani šalju snažnu poruku svim aktualnim političarima.

Najnegativniji političar

Baš kao i odabirom najnegativaca, da, da, istih onih koji su na vrhu najpozitivaca. Premijer Plenković uvjerljivi je pobjednik na ovoj neprestižnoj ljestvici; gotovo trećina ispitanika smatra ga najnegativnijim političarom u zemlji (listopad 28.9 posto – rujan 29.2 posto). Slijedi predsjednik Milanović s gotovo 15 posto (listopad 14.6 posto – rujan 13.7 posto), a onda i Milorad Pupovac (listopad 3.1 posto – rujan 4.9 posto).

Četvrti je ministar obrane Mario Banožić kojeg bezuspješno predsjednik Milanović želi smijeniti (listopad 2.9 posto – rujan 1.7 posto), a onda i stari novi partner HDZ-a Hrvoje Zekanović koji je i formalno počeo podržavati vladajuće (listopad 2 posto – rujan 0.3 posto). Slijedi predsjednik sabora Gordan Jandroković (listopad 1.9 posto – rujan 2 posto), pa Nikola Grmoja (listopad 1.8 posto – rujan 0.8 posto), onda i Tomislav Tomašević (listopad 1.7 posto – rujan 1.2 posto), pa Ivan Penava (listopad 1.7 posto – rujan 0.4 posto) i Peđa Grbin (listopad 1.6 posto – rujan 2.3 posto). Da su negativni svi, poruka je 14 posto građana.

Ocjena Pantovčaka, Banskih dvora i sabora

Idemo i na školske ocjene Ureda predsjednika, vlade i sabora. Najbolje i u listopadu prolazi Pantovčak s trojkom (listopad 2.79 – rujan 2.77), s tim da ga najviše ocjenjuju glasači SDP-a (daju mu prosjek 3.49), a najlošije HDZ-ovi birači (daju mu prosjek 2.32), koji očekivano najbolje ocjenjuju vladu i sabor. No i izvršna i zakonodavna vlast i dalje su na dovoljan dva (sabor u listopadu ima prosjek 2.16, a u rujnu je imao 2.20; vlada u listopadu ima prosjek 2.18, a u rujnu je imala 2.15).

Završavamo sa smjerom kretanja zemlje kojim nije zadovoljno čak 76 posto građana (u rujnu gotovo 80 posto). Njihova je predodžba da idemo u pogrešnom smjeru. Da je smjer dobar, smatra 15 posto građana (u rujnu smatralo 13 posto), dok je gotovo deset posto neodlučnih. Znakovito je i da je optimistična tek polovica birača vladajuće stranke (49.5 posto).

Autor : redakcija hr-vjesnik