Kolinda Grabar-Kitarović, Miroslav Škoro, crni labud, Robert Kopal
Izvor slike: Jutarnji list

“Ovo više nije ‘crni labud’ u HDZ-u, ovo je cijelo jato crnih labudova”, tim je riječima profesor Nino Raspudić komentirao poraz Kolinde Grabar Kitarović u utrci za drugi mandat.

U izbornoj noći drugog kruga, nakon prvih izlaznih anketa profesor Nino Raspudić je komentirao kako će ostankom Plenkovića na čelu HDZ-a stranka i dalje gubiti birače desnice, a na centru očito ne dobiva ništa. Zato vjerujem da će Plenković ubrzo otići na neko činovničko mjesto u Bruxelles ako ga ne snađe nešto puno gore s obzirom na Grupu Borg i korupciju oko Agrokora, oštar je bio Raspudić.

“Ovo su već drugi izgubljeni izbori za HDZ i Plenkovića nakon onih za EU parlament. Ili će nestati Plenković ili HDZ-a do parlamentarnih izbora. Kažem, to više nije jedan ‘crni labud’ već čitavo jato“, komentirao je Raspudić
 
Da li je Škoro presudio Kolindi
Zoran Milanović pobjedu je odnio u devet županija, uključujući i Grad Zagreb. Najviše glasova birača dobio je u Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Međimurskoj županiji te u Gradu Zagrebu. Najbolji rezultat Milanović je ostvario u Gradu Zagrebu i Istarskoj županiji, a najgore je prošao kod birača u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Kolinda Grabar-Kitarović pobjedu je odnijela u čak 12 županija i u inozemstvu, ali joj to nije bilo dovoljno. Više glasova od Milanovića osvojila je u Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Ličko-senjskoj, Šibensko-kninskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji te u dijaspori. Grabar-Kitarović najbolje je prošla kod birača u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje ima oko 30 tisuća glasova više od Milanovića, dok je najlošiji rezultat zabilježila u Međimurskoj i Istarskoj županiji.
HDZ, a i sam Plenković, iz provedene izborne analize zaključili su da je za izborni poraz bilo ključno nekoliko čimbenika, između ostaloga jedan od uzroka je i bojkot Škorinih glasača to jest poziv Miroslava Škore svojim glasačima da izađu na izbore u drugom krugu te ponište listić.
Istina, u drugom krugu izbora bilo je skoro 90 tisuća nevažećih listića te se otvara pitanje koliko je glasača poslušalo Miroslava Škoru.
Gledajući u postotcima, najveći broj nevažećih listića zaista je zabilježen u pet slavonskih županija, gdje je Miroslav Škoro u prvom krugu imao najbolje rezultate. Požeško-slavonska imala je 6,04 posto nevažećih listića (2149 listića), Brodsko-posavska 5,27 posto (3500), Vukovarsko-srijemska 5,21 posto (3665), Osječko-baranjska 4,9 posto (6344) i Virovitičko-podravska 4,79 posto (1859). Visok prosjek nevažećih imali su Grad Zagreb s 4,86 posto (19.467) i Zagrebačka županija 4,82 posto (7383), no ondje je Škoro bio drugi iza Milanovića. 
S obzirom na to da je razlika između Zorana Milanovića i Kolinde Grabar-Kitarović iznosila 104.901 glas, sve i da su svi nevažeći listići došli od birača Miroslava Škore bili ispravni i da su glasovi išli Kolindi Grabar-Kitarović, ona i dalje ne bi pobijedila u drugom krugu izbora.

Jedna od teza koja se mogla čuti iz redova HDZ-a je i ta da je dio Slavonije u drugom krugu ostalo kući te je tako doprinijela pobjedi Milanovića, obzirom da su do sada glasači u Slavoniji uvijek bili skloniji HDZ-u, a manje SDP-u.
U prvom krugu u Vukovarsko-srijemskoj županiji izašlo je 68.684 birača, odnosno 46,74 posto. U drugom krugu izašlo ih je u toj županiji još i više, odnosno 70.384 glasača ili 47,88 posto. U Brodsko-posavskoj županiji izašlo je 65.183 glasača, odnosno 48,86 posto, a u drugom krugu opet je izašlo više. Bilo ih je 66.392, odnosno 49,75 posto.
I u Osječko-baranjskoj županiji izašlo je više birača u drugom krugu. U prvom ih je bilo 127.100, odnosno 51,03 posto, a u drugom 129.383 ili 51,90 posto. U Požeško-slavonskoj u prvom krugu bilo je 35.758 glasača ili 55,83 posto, a gotovo isto bilo ih je u drugom krugu 35.561 ili 55,48 posto. U Virovitičko-podravskoj bilo je 38.134 glasača ili 54,85 posto, a u drugom krugu izašlo je 38.842 glasača, odnosno 55,85 posto. To je opet više nego u prvom krugu.

Na svakim izborima u Hrvatskoj i dijaspori, DIP preuzme između 25000 do 28000 nevažećih listića, tako da bi ih i na ovim izborima također bilo, ne uzimajući u obzir Škorine nevažeće listiće kojih je možda bilo preko 60000 tisuća.
Ukratko, Kolindi nisu presudili ni nevažeći listići ni izlaznost u Slavoniji, što god da HDZ tvrdio o tome. Kolindi je presudio HDZ, Plenković, Vaso, Bandić, njezini nekompetentni savjetnici, sučeljavanja, a i ona sama sebi u nekoliko slučajeva.
Ovakav HDZ sa svojom strogom kontrolom svih sustava društva i velikim brojem primitivaca u stranci u javnosti se prikazuje jako loše. HDZ mladima koji su rođeni poslije 1995. godine ne nudi ništa novo, osim povezanosti s Domovinskim ratom, spominjanja prave Hrvatske, domoljublja i patriotizma. Novim generacijama, koje ne zanima NDH, komunizam ali čak niti Domovinski rat, HDZ nije ponudio ništa novo. 

Predsjednička kampanja koju je provodio HDZ gurala je u prvi plan prošlost i činjenice koje danas većinu ljudi ne zanima. Mlade najviše nervira i iritira teza koju HDZ stalno koristi u svojim obraćanjima na društvenim mrežama, a to je da ih se prestane proglašavati komunistima, jugo-nostalgičarima i neprijateljima naroda, samo zato što ne podržavaju HDZ. Taj stav “ako nisi s nama protiv nas si” jednostavno je mladima dosadio, a to na živce ide i obrazovanijom populacijom zbog toga je za Milanovića glasalo 61 posto birača s visokom stručnom spremom, dok je među biračima koji su završili samo osnovnu školu 59 posto glasovalo za Kolindu Grabar-Kitarović.

HDZ se mora pozabaviti sam sa sobom i vidjeti gdje griješe jer ova gubitnička praksa, uključujući izbore za EU parlament i predsjedničke izbore, lako bi se mogla preslikati i na buduće parlamentarne.

AUTOR: Redakcijski tekst