Prilikom oluja munje predstavljaju samo pražnjenje električne energije u atmosferi. Međutim, munje kojima svjedočimo tijekom nevremena mogu prijeći čak 130.000 milja na sat. A osim toga, njihov bljesak nije nimalo bezazlen.

Foto: hr-vjesnik

U svakoj sekundi na Zemlji je u tijeku čak 1800 grmljavinskih oluja, koje prate tisuće munja, točnije njih 100 u sekundi, a koje je danas moguće promatrati u stvarnom vremenu na internetu, na tzv. grmljavinskim mapama. Grmljavinska nevremena izuzetno su opasna, što nas i ne čudi uzmemo li u obzir to da munje mogu dosegnuti i temperature od gotovo 54.000 stupnjeva Celzija, što bi u prijevodu značilo da jedan bljesak može zagrijati zrak oko sebe na temperature pet puta više od temperature na površini Sunca. Tako bi energija iz jednog atmosferskog pražnjenja mogla održavati upaljenom žarulju od 100 W više od tri mjeseca bez prestanka.

Foto: hr-vjesnik

Zanimljivo je i to da sami možemo izračunati udaljenost munje. Naime, nakon bljeska munje potrebno je brojiti sekunde do trenutka u kojem se začuje grom. Broj sekundi podijelite s 3 i dobit ćete grubu procjenu udaljenosti do mjesta udara u kilometrima (brzina zvuka u zraku iznosi oko 330 m/s). Unatoč tome što prosječna energija jedne munje iznosi 40 MWh, što otprilike iznosi ekvivalent energije oko 14 litara benzina, te što ih stotine nastaju u sekundi, proizvodnja zelene električne energije pomoću munja još nije zaživjela. No evo iz čega dobivamo energiju.

Rijeka Krka rame uz rame s Niagarom

Foto: hr-vjesnik

Električna je energija jedna od najčišćih energija sa širokom primjenom, ona pokreće infrastrukturu naše civilizacije na ovom stupnju razvoja. Dobivamo je iz različitih energenata, poput vode ili fosilnih goriva, pa bi se reklo da prema energetskom izvoru ili energiji koja se u elektrani pretvara u električnu energiju razlikujemo termoelektrane (u koje se mogu ubrojiti i nuklearne elektrane), hidroelektrane, vjetrene i sunčane (solarne) elektrane. Točnije, električna se energija dobiva pretvaranjem energenata putem vrtnje u hidro ili termoturbinama te se transformira i prenosi u elektroenergetski sustav, kojim se otprema do korisnika.

Foto: hr-vjesnik

Električna je energija dugo bila kuriozitet, a prvu stalnu elektranu čovječanstvo je dobilo 1882. godine, kad je u pogon puštena prva termoelektrana Pearl Street Station u New Yorku. A 13 godina kasnije svijet je dobio prvu veliku hidroelektranu na izmjeničnu struju, na slapovima Niagare, i to samo dva dana prije nego što je u pogon pušten jedan od prvih cjelovitih elektroenergetskih sustava u Europi, Hidroelektrana ”Krka” – Šibenik na rijeci Krki. Najveća hidroelektrana na našim prostorima je hidroelektrana Zakučac na rijeci Cetini, koja u elektroenergetski sustav isporučuje oko trećinu ukupne hidroenergije u Hrvatskoj. Za svoj rad hidroelektrana koristi vode sliva rijeke Cetine.

Zakučac je građen u dvije faze, a kompletno je obnovljen od 2012. do 2017. godine. Za svoj rad hidroelektrana koristi vode sliva rijeke Cetine povezanog s dvije akumulacije, Perućom i Buškim blatom. Peruća služi za sezonsko vodno izravnanje protoka, a Buško blato usklađuje potpuno godišnje izravnanje. S te dvije akumulacije hidroelektrana ima mogućnost pokrivanja vršnog opterećenja elektroenergetskog sustava RH u najvećem dijelu godine.

Foto: hr-vjesnik

Sve značajnija i sunčeva energija

Osim spomenute transformacije, sve je učestalija transformacija sunčeve energije u električnu. Sunčane ili fotonaponske elektrane (FNE) postale su značajniji obnovljivi izvori energije, a koriste izravnu sunčevu svjetlost za pretvorbu u električnu energiju. Kao osnovni element za tu pretvorbu služe fotonaponski (solarni) paneli, za koje je karakteristično da proizvode istosmjernu energiju te ih je potrebno povezati u sustav fotonaponske elektrane. HEP je 2013. godine počeo korištenje krovnih površina vlastitih postrojenja za proizvodnju električne energije iz sunčeve svjetlosti te danas ima 62 takve elektrane. Od 2019. vlasnik je i prve velike neintegrirane (samostojeće) sunčane elektrane – SE Kaštelir. Do danas je pustio u rad ili je pred završetkom izgradnje sedam sunčanih elektrana ukupne snage 25 megavata.

Sunčana elektrana Kaštelir

Autor: M.M.