Vodeći švedski dnevni list Dagens Nyheter objavio je jučer veliki razgovor s bivšom hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, predstavivši je kao moguću nasljednicu glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga.

Foto : Screenshot

Naime, bivši norveški premijer sljedeće jeseni nakon osam godina napušta svoju dužnost u obrambenom savezu i postaje guverner norveške centralne banke, a nagađa se da će ga naslijediti žena iz neke istočnoeuropske zemlje.

Kolinda nije htjela komentirati moguću novu poziciju u NATO-u

U razgovoru za Dagens Nyheter, Kolinda Grabar-Kitarović nije željela komentirati medijske spekulacije da bi mogla postati glavna tajnica NATO-a, u konkurenciji su navodno, među ostalima, bivša britanska premijerka Theresa May, predsjednica Estonije Kersti Kaljulaid i bivša talijanska ministrica vanjskih poslova Federica Mogherini, ali ističe kako je uživala radeći kao pomoćnica glavnog tajnika za javnu diplomaciju od 2011. do 2014. godine.

“Većina zaposlenih tamo nije navikla imati ženu za suradnicu, ali nisu me tretirali ponajprije prema spolu. Svaka čast tim generalima i ostalima koji su se trudili i nisu se bunili kad smo radili na osnaživanju uloge žena”, rekla je bivša hrvatska predsjednica za švedski dnevni list.

Nekadašnji glavni tajnik NATO-a i bivši danski premijer Anders Fogh Rasmussen, kome je Grabar-Kitarović bila pomoćnica u NATO-u do kraja njegova mandata 2014. godine, ovako je komentirao predstojeći izbor vodećeg civilnog dužnosnika u obrambenom savezu:

“Mislim da bi bilo dobro izabrati snažnog glavnog tajnika s dobrim vezama. Ovo što se sada događa u svijetu znači da će NATO u idućim godinama igrati još veću ulogu. Kolinda Grabar-Kitarović jedna je od mogućih kandidatkinja, ali postoje i druge glasine. U ovom trenutku ne mogu reći ništa više o tome.”

Opisali su je kao konzervativnu Hrvaticu…

Foto : Screenshot

Dvije novinarke Dagens Nyhetera intervjuirale su Grabar-Kitarović 8. ožujka nakon njezina predavanja na Visokoj poslovnoj školi u Stockholmu, uglednoj ekonomskoj visokoškolskoj ustanovi koju je završila i švedska premijerka Magdalena Andersson.

Osim nagađanja o tome hoće li “konzervativna Hrvatica naslijediti socijaldemokratski nastrojenog, mirnog i stasitog Norvežanina”, te priče o odrastanju u komunističkoj Jugoslaviji u obitelji oca mesara, posebno su zanimljiva zapažanja Grabar-Kitarović o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Kolinda kaže da je ukazivala na Putina i krizu

Bivša hrvatska predsjednica odmah je naglasila kako je već duže ukazivala na rusku agresiju na Ukrajinu te upozoravala na mogućnost globalne krize: “Nažalost, upravo se to dogodilo. Mislim da je bilo određene naivnosti u razmišljanju. Ono što je Putin želio bilo je sasvim jasno vidljivo u njegovu političkom manifestu iz 2000. godine, u kojem se spominje obnova ekonomske moći i položaja Rusije u svijetu. Događaji u Gruziji i na Krimu kasnije su stavili do znanja što će se dogoditi”.

Međutim, za razliku od brojnih međunarodnih lidera koji su Putina zbog invazije na Ukrajinu opisivali kao ratnog zločinca i luđaka; američki predsjednik Joe Biden zapitao se čak ima li njegov ruski kolega dušu; Kolinda Grabar-Kitarović pažljivo je birala riječi, ističe Dagens Nyheter.

“Bio je normalan i pun poštovanja”

“Za mojih susreta s njim bio je normalan i pun poštovanja. Razgovarali smo o bilateralnim pitanjima, ali i regionalnoj situaciji u jugoistočnoj Europi. Razgovarali smo, među ostalim, o Agrokoru, kompanija koja je bila u većinskom vlasništvu ruskih banaka i kojoj je prijetio kolaps i stvaranje krize u Hrvatskoj. U tom, ali i nekim drugim regionalnim pitanjima, Putin je bio konstruktivan i omogućio je rješenje.

Ali bilo je područja u kojima se duboko nismo slagali, a to je uključivalo, naravno, proširenje NATO-a”, rekla je Grabar-Kitarović, dodavši kako je tijekom brojnih susreta s Putinom znala satima razgovarati s njim i o svakodnevnim temama poput sporta.

Foto :Screenshot

No, Dagens Nyheter nije propustio spomenuti da je Grabar-Kitarović, dok je i sama bila hrvatska predsjednica, tijekom posjeta Moskvi 2018. godine za vrijeme Svjetskog nogometnog prvenstva, uručila Putinu dres hrvatske reprezentacije s njegovim imenom. Na fotografijama se vidi kako se oboje smiješe s crveno-bijelim dresom između njih, piše švedski dnevnik.

U tekstu se nadalje ističe kako je 54-godišnja hrvatska političarka, koja se u posljednje vrijeme u Međunarodnom olimpijskom odboru bavi procjenom budućih domaćina Olimpijskih igara, opravdavala sve strožu migracijsku politiku Hrvatske. Hrvatska je u godinama nakon krize u Siriji, ističe Dagens Nyheter, trpjela oštre kritike zbog prisilnog vraćanja migranata koji su prelazili granicu, čime je narušeno njihovo pravo na traženje zaštite i azila

“Sve zemlje imaju ograničenja za migrante, a Europa ne može apsorbirati svu ljudsku bijedu u svijetu. Umjesto toga, trebali bismo pokušati ukloniti uzroke zbog kojih ljudi bježe”, rekla je Grabar-Kitarović, koja je istodobno puna suosjećanja i razumijevanja za žrtve i stradanja u sukobu u Ukrajini, ističući “kako i sama vrlo dobro zna što je rat”.

Dagen Nyheter piše kako je Hrvatska postala je članica NATO-a 2009. godine te kako se Kolinda Grabar-Kitarović zalaže za jačanje NATO-a u cijeloj jugoistočnoj Europi, koju ne želi nazvati Balkanom jer smatra da taj naziv “izaziva depresivne asocijacije”.

Foto : Screenshot

 “Mislim da je važno otvoriti put prema članstvu u Europskoj uniji i eurozoni”

Svjesna je, međutim, da je Rusija aktivna u ovoj regiji, da rastu napetosti u Srbiji i Bosni i Hercegovini i da bi se destabilizacijom mogao potkopati Daytonski sporazum iz 1995. godine.

 “Mislim da je važno otvoriti put prema članstvu u Europskoj uniji i eurozoni. Ako ne pokažemo da takva prilika postoji, gubimo podršku naroda, a to mogu iskoristiti snage koje nisu nimalo blagonaklone u ovoj regiji. Potrebna nam je potpora da bismo reformirali demokratske institucije, kako to zahtijeva EU”, rekla je Grabar-Kitarović.

U predavanju na Visokoj poslovnoj školi u Stockholmu bivša hrvatska predsjednica otvoreno je govorila o tome kako je poznata fotografija koja je lažno prikazuje u kupaćem kostimu nanijela dosta štete njenoj političkoj karijeri i kako se zalaže za stroža pravila o tome što se smije objavljivati. Rekla je i kako se muškarci trebaju angažirati u jačanju uloge žena i kao primjer istaknula svog supruga Jakova koji je zapostavio svoju karijeru zbog njezine te zbog toga bio nazivan “papučarom” i ismijavan, zaključuje Dagens Nyheter.

Autor : redakcija hr-vjesnik