Foto : M.M.

Država nudi lovu za povratak, oni tvrde – nema šanse: ‘Da mi ponude milijun eura, ne bih se vratio u tu korupciju i jal’. Vlada bi povratnicima iz Europske unije trebala davati novac u okviru potpora za samozapošljavanje, no iseljenici s kojima smo razgovarali nisu baš previše zainteresirani za povratak u Hrvatsku…Premijer Andrej Plenković jučer je najavio kako Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski zavod za zapošljavanje pripremaju novu mjeru. Riječ je o mjeri “Biram Hrvatsku”, koja će se moći koristiti od 1.siječnja, a koja bi trebala vratiti raseljene Hrvate u domovinu. Tako bi Vlada povratnicima iz Europske unije trebala davati novac u okviru potpora za samozapošljavanje. Taj bi iznos trebao biti oko 150.000 tisuća kuna, a dodatnih 50 tisuća kuna dobili bi za povratak ili preseljenje. Vlada će davati novac i onima koji žele preseliti svoje poslovanje iz urbanih razvijenih krajeva u manje urbane, pa bi primjerice oni koji se žele preseliti iz Zagreba u Liku dobili 150.000 kuna za samozapošljavanje te dodatnih 25 tisuća kuna za preseljenje. U inozemstvu im je ipak bolje? Odlučili smo provjeriti što naši iseljenici misle o novoj Plenkovićevoj mjeri, a za komentar smo zamolili jednog sugovornika iz Irske koji je želio ostati anoniman (podaci poznati redakciji) te Filipa, koji živi i radi u Kölnu .”Da mi ponude milijun eura, ne bih se vratio u tu korupciju i jal”, kaže nam na prvu sugovornik koji već nekoliko godina živi i radi u Irskoj. Dodaje da se od iduće godine povećava i minimalna satnica u Irskoj s 10.20 na 10.50 eura. Minimalna plaća u Irskoj sada je 1700 eura, dok će u Hrvatskoj ona od 1.siječnja iznositi 500 eura. “Možda bih se vratio, ako smanje porez. Ovako – ne”, kaže nam. Inače, naš sugovornik iz Irske radi u IT sektoru. Posao je našao odmah nakon preseljenja te je generalno jako zadovoljan svojom karijerom koju je izgradio u inozemstvu, kao i životom koji mu se od odlaska u Irsku promijenio na bolje. U Hrvatskoj se, prije odlaska, mučio sa standardnim problemima – premala plaća za puno posla koji je odrađivao kod nas. Filip koji posljednjih pet godina živi i radi u Njemačkoj, kaže da je mjera Vlade čak dobra. No, se također ne bi vratio. “Ne znači mi to ništa kada u Hrvatskoj ne mogu imati beneficije koje imam u Njemačkoj”, govori, pa pojašnjava da tu prvenstveno misli na Minijob i Zeitkonto, benefite koje radnici u Njemačkoj posebno cijene. Na pitanje što je Zeitkonto, pojašnjava nam da to kao “nešto u stilu štednje”. “Kada radim prekovremeno, moja firma svaki mjesec stavlja 10 do 15 sati u taj poseban “poslovni račun”. Pa kada primjerice odlazim iz firme, te sate dobijem dodatno isplaćeno van kao još jednu plaću, mimo svoje regularne plaće”, pojašnjava nam. Filip u Njemačkoj radi u jednoj velikoj tvrtci koja se bavi proizvodnjom aluminija. Poslom je zadovoljan, kao i radnim uvjetima koje mu nudi poslodavac. Kao još jedan veliki benefit ističe i osiguran topli obrok u svojoj tvrtci, a koji znatno utječe na troškove života koji su zbog toga umanjeni. Iz Hrvatske je otišao jer mu tadašnji poslodavac nije želio dati ugovor na neodređeno, već je uporno svakih nekoliko mjeseci morao potpisivati nove ugovore, iako je zadovoljio sve što se na njegovom radnom mjestu tražilo.

Autor : M.M.