Izvor slike: HRT

Danas se na sjednici Odbora za poljoprivredu provela rasprava o stanju u sektoru proizvodnje šećera u Republici Hrvatskoj koje je vrlo zabrinjavajuće.
Sjednicu je otvorila Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu koja je čitajući iz šalabahtera naglasila kako se sektor proizvodnje šećera u posljednje vrijeme suočava sa tržišnim izazovima uzrokovanim padom cijena na tržištu Europske Unije, rastom proizvodnje šećera kod najvećih svjetskih proizvođača, ali i trendom pada broja površina na kojima se u uzgaja šećerna repa, pa tako i poljoprivrednika koji se bave uzgojem šećerne repe u Republici Hrvatskoj, te dugogodišnje politike vezane uz proizvodnju i preradu šećerne repe.
Predsjednica je uz pomoć šalabahtera pozdravila sve prisutne, pokazavši pri tome da nije upoznata sa imenima i funkcijama ljudi koji su bitni za sektor šećera, kao što su to Miroslav Božić, predsjednik Hrvatske industrije šećera i Željko Petrlić, predstavnik proizvođača šećerne repe.
Također je čitavo izlaganje predsjednice Odbora djelovalo prilično neuvjerljivo, obzirom da niti jedna rečenica kojom bi dokazala baratanje pojmovima i tematikom, nije mogla biti izrečena bez čitanja iz šalabahtera.

Ostali sudionici Sjednice imali su ozbiljan pristup i bilo je vidljivo da je cilj riješiti problem sa kojim se suočava sektor proizvodnje šećera, a ne prebacivanje loptice i upiranje prstom u krivca.

Sjednici je prisustvovao državni tajnik, Tugomir Majdak koji je na početku izlaganja izvijestio sve prisutne o nizu aktivnosti Ministarstva poljoprivrede koje se provode u svrhu pomoći proizvođačima šećerne repe, a time i samoj industriji šećera.
Iznio je povijesne činjenice koje prikazuju kako je u razdoblju od 2000.- 2013. godine broj šećerana na razini Europske unije padao.
Nažalost isti scenarij pada broja šećerana dešava se i u Republici Hrvatskoj.
Predsjednica Petir je izrazila nezadovoljstvo suradnjom Ministarstva na razini Europske unije. Smatra da je potrebno uputiti Zahtjev za aktiviranje kriznog fonda prema Europskoj komisiji, navodeći pritom kako je i ona jednom prilikom kao europarlamentarka predlagala aktiviranje takvog fonda, ali bezuspješno.


Državni tajnik podsjeća kako je 2019. godine osnovana Visoka radna skupina koja je djelovala pro aktivno i predlagala intervencije i niz drugih rješenja koja su se odnosila na sektor šećera na razini Europske unije, te je dobivena potpora mnogih drugih zemalja članica Europske unije.
Nadalje, Ministarstvo poljoprivrede je predlagalo opstanak proizvodno vezanih plaćanja, uvelo je Programe potpore za razdoblje 2019.-2021., prilikom čega je osigurano 60.000.000,00 kn za proizvođače šećerne repe.
Šećerna repa, odnosno “Kraljica kultura u ratarskoj proizvodnji”, kako ju je oslovio državni tajnik, trebala bi se pozicionirati na način koji će proizvođačima biti ekonomski održiv i isplativ, a da bi se to postiglo potrebno je poticati investicije.
Također će i modernizacija procesa proizvodnje dati doprinos ekonomski održivoj proizvodnji.
Programom ruralnog razvoja osiguran je iznos od 80.000.000,00 kn, od čega je do sada realizirano 70.000.000,00 kn.
Državni tajnik Majdak naglasio je da su prije 10 dana doneseni Zaključci kako bi se osigurala određena održivost proizvodnje šećera na 11.000 ha, što je nedovoljno i svakako bi trebalo težiti povećanju te brojke, a kako bi se to postiglo,
Ministarstvo poljoprivrede je provelo aktivnosti u svrhu obnove programa proizvodnje šećerne repe za razdoblje 2022.-2024.godine.
Predložene su mjere agrookoliša programa ruralnog razvoja, a obveznike investicijskih mjera prati se sustavom monitoringa kroz 5 godina.
Također naglašava da je potrebno uložiti dodatne napore u svrhu suzbijanja nepoštene trgovačke prakse i sprečavanje pojave damping cijena.
Naime, preko 90% šećerana u EU, nalazi se u vlasništvu samo dva subjekta koji diktiraju tržište.
Predstavnik Hrvatske industrije šećera, Miroslav Božić je zahvalio gosp. Majdaku na bezrezervnoj potpori sektoru šećera koju provodi Ministarstvo poljoprivrede.
Unatoč svim nedaćama koje su zahvatile sektor proizvodnje šećera, Državni tajnik Majdak je zračio optimizmom, i naglasio da vjeruje kako će se nekadašnji proizvođači šećerne repe ponovo vratiti proizvodnji te kulture koju zasigurno nisu zaboravili, te da ćemo uskoro imati povećanje proizvodnih površina i to upravo zahvaljujući aktivnostima Ministarstva i nizu mjera potpora kojima je za cilj modernizacija proizvodnje i povećanje prinosa, te postizanje ekonomski održive i isplative proizvodnje.
Također da bi se postiglo povećanje proizvodnje, nužna je provedba mjera kontrole tržišta što će biti vidljivo kroz izmjene i dopune Zakona.
Državni tajnik je najavio da će se izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu pomoći proizvođačima šećerne repe da zakupe dostatne površine poljoprivrednog zemljišta, te je i na taj način dao nadu i poticaj proizvođačima šećerne repe za nastavak proizvodnje Kraljice kultura ratarske proizvodnje.
Piše: Redakcijski tekst