Izvor slike: Tportal
Ono što sad strankama i listama predstoji je sastavljanje lista i kandidata s kojima će krenuti u traženje povjerenje birača i pobjedu na izborima. A zasigurno će biti i zanimljivih imena na listama u svim strankama. Jedno od njih je kako se neslužbeno doznaje i ime umirovljenog generala Mladena Markača. On bi se trebao naći na listi HDZ-a i to u drugoj izbornoj jedinici, gdje bi se trebala voditi jedna od ključnih bitka. Druga izborna jedinica obuhvaća istočni dio Zagrebačke županije, Koprivničko-križevačku županiju, Bjelovarsko-bilogorsku županiju i istočni dio Grada Zagreba.
Iz HDZ-a dolaze informacije da bi listu u drugoj izbornoj jedinici trebao nositi Gordan Jandroković koji je na izborima 2016. godine dobio 808 preferencijalnih glasova, no Plenković očito u njega ima povjerenja. Da ironija bude veća, Jandoković je HDZ-ovu kampanju vodio i na izborima za EU parlament pa se HDZ-u dogodio crni labud.
Važno je napomenuti da je dio druge izborene jedinice i Markuševac koji je najviše nastradao u potresu 22. ožujka, ali i da je taj dio oduvijek HDZ-ova utvrda. Bit će zanimljivo vidjeti kako će se odraziti ovaj put na tom području po pitanju povjerenja HDZ-u nakon svih događaja vezanih uz potres i (ne)činjenje više toga u obnovi i životu ljudi tog dijela grada u protekla dva mjeseca.
Druga izborna jedinica je od izbora do izbora jedna od najneizvjesnijih u dvoboju HDZ-a i SDP-a, i tu zaista svaki glas može odlučiti pobjednika, a ime generala Mladena Markača na listi HDZ-a zasigurno može donijeti i prevagu po pitanju pobjednika u toj izbornoj jedinici.
Izborni rezultat u drugoj izbornoj jedinici iz 2016. godine pokazuje kolika je mala razlika u postotcima i glasovima prevagnula na stranu HDZ-a. HDZ je pobijedio SDP sa 0.31 posto glasova. HDZ i HSLS su ostvarili 35,54 posto, a SDP i partneri 35,22 posto.
Već samo moguće pojavljivanje generala Mladena Markača na listi za izbore izaziva poprilično jak odjek koji bi mogao biti Plenkoviću dodatni vjetar u leđa.
Podsjetimo na ne tako davnu prošlost, Haaški sud je protiv Markača podigao optužnicu zbog sumnje da su jedinice pod njegovim zapovjedništvom počinile ratne zločine tokom “Oluje”. On se tada stavio na raspolaganje Haaškom sudu, a u jednom periodu bio je pušten u Hrvatsku da bude u kućnom pritvoru.
Znajući kojom je logikom optužen, prijatelji su svejedno generalu Markaču poželjeli omogućiti neku razbibrigu prije odlaska na najmanje dvije godine u haaški pritvor te se 29. prosinca 2007. godine dogodila takozvana AFERA VEPAR, kad su izašle zajedničke fotografije ministra policije Ivice Kirina i hrvatskog generala Markača u lovu.
Tada je ministar unutarnjih poslova Kirin bio prisiljen dati neopozivu ostavku na ministarsko mjesto, jer je bio u lovu zajedno s Markačem koji je tada bio optuženikom za ratne zločine koji se nalazio u kućnom pritvoru. Markač je time prekršio pravila Haškog suda o kućnom pritvoru i zabrani udaljavanja iz mjesta prebivališta, čak i unatoč tome što je imao neposrednu policijsku pratnju (ministra policije Kirina) u trenutku napuštanja mjesta boravka.
Haški sud je nepravomoćnom odlukom u prvostupanjskom procesu 15. travnja 2011. proglasio krivim Mladena Markača kao sudionika udruženog zločinačkog pothvata, bila mu je određena kazna od 18 godina zatvora.
Žalbeno je vijeće od petorice članova razmatralo je prvostupanjsku presudu. Dana 16. studenoga 2012. generali Mladen Markač i Ante Gotovina oslobođeni su svih optužbi i pušteni na slobodu drugostupanjskom (pravomoćnom) presudom kojom je prvostupanjska osuđujuća presuda okarakterizirana kao nerazumna.
Nakon više godina zatvora, Gotovina i Markač isti dan su izašli na ulice Haaga kao slobodni ljudi i poletjeli avionom prema Hrvatskoj. Vijest je u Hrvatskoj popraćena s oduševljenjem. Na gradskim se trgovima okupilo na dočeku više desetaka tisuća ljudi u Zagrebu, Splitu, Zadru, Osijeku i svim gradovima i mjestima diljem Hrvatske.
AUTOR: HR-vjesnik
