Dogovor čelnika EU-a o planu oporavaka i sedmogodišnjem proračunu dobar je kompromis i Hrvatska može biti iznimno zadovoljna jer će s preko 22 milijarde eura imati sjajnu polugu za provedbu reformi i gospodarski oporavak, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković.
Ekonomski analitičar Damir Novotny za Index je analizirao postizanje ovog dogovora te naveo da ima nekoliko povijesnih aspekata, a jedan od tih je da se EU prvi put zadužuje na razini EU.
“Europska komisija će se zadužiti jer EU to može podnijeti i pomoći zemljama iz toga zaduženja, poput Hrvatske, Grčke i Italije koje su najviše pogođene krizom zbog turizma, ali i drugih djelatnosti i upravo će te zemlje doživjeti najveći pad, tako da je ta intervencija EU dobra i bila je potrebna”, rekao je Novotny za Index.
Pritom je naglasio da je Hrvatska dobro prošla s 22 milijarde eura, ističući kako je to više od onog što bi Hrvatska mogla dobiti u normalnim okolnostima, kad se uzme u obzir hrvatski BDP i participacija Hrvatske u BDP-u EU.
I dok je, kaže, pozitivno što je Hrvatskoj toliko odobreno, istovremeno je to negativna vijest jer samo potvrđuje da će hrvatska ekonomija doživjeti veliki pad.
“Hrvatska će dobiti novac, ali mora ići s provođenjem određenih reformi koje bi trebale ojačati nacionalnu ekonomiju i transformirati državni i javni sektor. Hrvatska mora ojačati digitalizaciju javnog sektora i svakako mora pojačati učešće digitalnih tehnologija. Mora se dogoditi i čitav niz promjena kako bi se daleko više ubrzao lokalni razvoj te da se otvori prostor privatnim investitorima”, istaknuo je Novotny.
Što se tiče redovnog sedmogodišnjeg proračuna, tu je Hrvatska, navodi, na razini prijašnjih sedam godina te će način distribucije novca iz EU biti sličan kao i prethodnih godina, na način da će se distribuirati prema prioritetima.
“Bilo bi poželjno da vlada definira prioritetne intervencije i da se mogu otvarati natječaji te da prijavitelji u kratkom roku mogu dobiti novac”, kazao je.
Ističe kako je fiskalna integracija nužna kako bi se ojačala ekonomija eurozone pa i cijele EU i da se poveća otpornost na buduće šokove, koji će se, kaže, sigurno događati.
“Sad nam je taj šok priredio virus, jednom će to biti rat na Bliskom istoku, uglavnom svakih 10 godina se dogodi neki vanjski šok, nakon kojeg EU izađe jača za razliku od država koje nisu u EU. Primjerice, jedan Japan nakon takvog jednog šoka stagnira idućih 20 godina”, rekao je Novotny.
Što se tiče raspodjele europskih sredstava u Hrvatskoj, navodi kako je ključno da se utvrde operativni programi distribucije koji su usuglašeni s EU.
Na pitanje kako komentira dosadašnje trošenje novca iz EU fondova u Hrvatskoj, rekao je da nije vidio velike manipulacije od strane političkih elita, ali da je vidio loše pravilnike koji su propisivali kako poduzetnici mogu doći do novca. Naveo je i da je Hrvatska sporo povlačila novac za velike infrastrukturne projekte jer nije bilo projektne dokumentacije ili nisu bili uređeni imovinsko-pravni odnosi, a našao je i još nekoliko velikih zamjerki.
“Češka je na svakih milijun eura otvorila 150 radnih mjesta, a mi smo otvorili po 20. Dakle, premalo smo radnih mjesta otvorili europskim novcem. To je velika zamjerka, druga je što je premalo novca išlo prema poduzetništvu. Poduzetnici su imali projekte, no alocirano im je premalo novca. Htjeli smo zadovoljiti jako puno gladnih korisnika, a na kraju nismo. Najvažnije je da se sad ubrza lokalni ekonomski razvoj. Slavonija je bila potpuno zanemarena u prošlom europskom proračunu”, rekao je Novotny.
Navodi kako je tek pretkraj Plenkovićeva prvog mandata nešto novaca otišlo prema Slavoniji.
“Imamo dobar primjer regeneracije malih gradova pogođenih ratom, to su Beli Manastir, Vukovar, Petrinja i Knin, koji su dobili po 200 milijuna kuna i dosta se napravilo na fizičkoj regeneraciji. Takav bi program trebalo provesti u svim slavonskim gradovima. Normalno je da se ljudi iseljavaju iz Slavonije jer nemaju uvjete za život. Dosta smo se fokusirali na revitalizaciju kulturne baštine, na gradove na obali”, kazao je Novotny.
Opet naglašava da se u Slavoniju istovremeno nije ulagalo, odnosno ulagalo se premalo.
“Recimo, u Slavoniji imamo dosta dvoraca koji su zapušteni, neiskorišteni. Mađarska, Rumunjska, Češka i Slovačka su uložile u svoje dvorce i stavile ih u funkciju turizma te se tako ekonomski razvijaju. Osim toga, Mađari, Česi, Poljaci i Rumunji su veliki dio europskih potpora usmjerili prema poticanju privatnih ulaganja u industrijski sektor. Hrvatska je, s druge strane, potpuno zanemarila potrebu za reindustrijalizaciju u malim mjestima, u Slavoniji i središnjoj Hrvatskoj”, istaknuo je Novotny.
Te bi se greške, smatra, u buduće trebale ispraviti.
AUTOR: Index.hr
