Na kraju 2019. se za Hrvatsku naziralo nekakvo svjetlo na kraju tunela. U igri prebacivanja vrućeg krumpira duga u tuđe ruke smo već počeli napredovati. Godinu smo kao društvo predstavljeno u državi završili s državnim dugom od 298 milijarda kuna.

Foto: hr-vjesnik

Nije samo bio zaustavljen rast javnog duga, nego se počeo i smanjivati, u platnoj bilanci s inozemstvom smo bili u plusu, više smo eura naplaćivali izvana, nego li smo plaćali vani za uvozne robe. Onda je krenulo s covid histerijom. Nakon godinu i pol bivanja u službi eksperimenta, naš javni dug se povećao za 46 milijarda kuna ili 6 milijarda i 150 milijuna eura pa sad iznosi 344 milijarde kuna.

Većina tog novog duga se čarobnim covid štapićem preselila u džepove novoodabrane elite. Covid industrija je najprofitabilniji biznis u povijesti. Cjepivo i cijepljenja su priča za sebe, to ne spada u polje koje će žeti domaći covidaši, ali zato industrija testiranja spada. Oko 700 000 eura dnevno se seli iz džepova građana u džepove elite, toliko se dnevno izdvaja za testiranja.

S koje god strane se gledalo, to je bacanje novca u rupu bez dna, bez ikakve koristi za pojedinca ili društvo. Zdravstveni sustav, osim što ne funkcionira, ne radi ono za što ga plaćamo, preko svojih internih mehanizama otima dalje milijarde kuna ljudima i prebacuje ih na privatne račune.

Dakle, tih novih 46 milijarda kuna koje je država zadužila nije nestalo, do danas je to postala privatna imovina odabrane elite, ona o kojoj mediji pišu kao o hrvatskim građanima i rastu njihove štednje. Uz jednu nerečenu stvar – nisu to gomile građana, nego tek deseci odabranih ljudi licenciranih za prihvat zaduženog novca, koji je tek privremeno bio transferiran na račune građana (u vidu isplate plaća za nerad i sličnih državnih isplata).

Nakon godinu i pol smo tako dužniji za 46 milijarda kuna, a odabrani za isti iznos bogatiji. Tomu inače služi covid histerija – za zauzimanje položaja kad se jednom sve ovo što zovemo sustav raspadne.

Treba li dodati da u 30 godišnjoj povijesti RH nije u toliko malo vremena dug za toliko porastao?

Kako se taj dug misli vraćati? Postoje samo dva načina, jedan je prodajom imovine, drugi je povećanjem poreza. I jedan i drugi način se odnose na svakog od nas jer pod imovina se računa i naša privatna imovina.

Autor: M.M.