Izvor slike: HRT

Razgovarali smo sa državnim tajnikom Ministarstva poljoprivrede Tugomirom Majdakom, interesiralo nas je što drugi čovjek ministarstva misli o hrvatskoj poljoprivredi i što uskoro očekuje naše poljoprivrednike. Poznato nam je da Majdak koordinira s niz programa ministarstva i ima bogato iskustvo u poslu koji obavlja, pa je jedan od naj pozvanijih stratega ministarstva.

Govorili ste o rastu poljoprivrede pa vas pitam, koliki je rast poljoprivrede značajan za poljoprivrednog proizvođača i što govore brojke ?

Prema prvoj procjeni, vrijednost realnog dohotka u poljoprivredi u 2020. iznosit će 10 270 milijuna kuna, što je rast od 9,6% u odnosu na prethodnu godinu. Očekuje se da će vrijednost poljoprivredne proizvodnje biti povećana za 4,7% i iznosit će 18,8 milijardi kuna. Vrijednost u 2019. godini iznosila je 17.9 milijardi  kuna, dok je u 2018. iznosila 17.3 milijarde kuna. Bruto dodana vrijednost procjenjuje se na 9 milijardi kuna. U odnosu na prethodnu godinu očekuje se rast od 7,4%. Ovo je rezultat kontinuiranog ulaganja u poljoprivredu i pojačanog iskorištavanja EU fondova putem Programa ruralnog razvoja 2014 – 2020.

Gospodine Majdak na čemu se temelje vaše tvrdnje ?

Prema preliminarnim vrijednosnim podacima, komponente koje su najviše doprinijele povećanju su kukuruz s povećanjem od 7%, industrijske kulture s povećanjem od 21% gdje naviše dominira sjeme uljarica i uljni plodovi (uključujući sjeme) s povećanjem od 12%, voće s povećanjem od 20%,  svinjogojska proizvodnja s povećanjem od 13 % te govedarska proizvodnja s povećanjem od 2 posto.

Kolika je prosječna vrijednost Hrvatske poljoprivredne proizvodnje bila prošlih godina?

Vrijednost u 2019. godini iznosila je 17.9 milijardi kuna, dok je u 2018. iznosila 17.3 milijardi kuna. Hrvatska poljoprivredna proizvodnja stabilno raste posljednjih godina.

Koliki su skladišni kapaciteti RH? Zadovoljavaju li potrebe? Ima li ih uopće? Postaje li robne rezerve u Republici?

Jedan od važnih faktora manje konkurentnosti proizvodnje voća i povrća leže u nedovoljnoj povezanosti proizvođača i nedostatku rashladnog prostora za čuvanje pakiranje i distribuciju i neusklađenosti sa zahtjevima potražnje što je posebno vidljivo u sortimentu koji ne prati trendove tržišta i nedostatku kapaciteta za kvalitetno čuvanje i pripremu voća i povrća za tržište.
S obzirom da kapaciteti hladnjača nisu dovoljni i/ili nedovoljno organizirani da prihvate od proizvođača željenu količinu voća i povrća na čuvanje, voćarska i povrćarska proizvodnja izložena je sezonskim oscilacijama cijena, velike, trenutačne rizičnosti i dugoročno razvojne nesigurnosti.
Stoga je Ministarstvo poljoprivrede pristupilo razmatranju mogućnosti ulaganja u novu infrastrukturu za skladištenje voća i povrća.
Provedbom EU fondova za poljoprivredu i Nacionalnog programa oporavka planira se izgradnja:
– 7 skladišno-distribucijskih centara za voće i povrće, svaki kapaciteta 5.000 tona, od čega 3.000 tona za voće i 2.000 tona za povrće (ukupno 35.000 t)
– 13 skladišnih centara za voće i povrće, pojedinačnog kapaciteta 3.000 tona u sljedeće tri godine (ukupno 39.000 t).
Također, u sektoru žitarica i uljarica primjetno je pojačano udruživanje u proizvođačke organizacije kako bi se kvalitetnije iskoristili postojeći skladišni i preradbenih kapaciteti, ali i izgradili i novi jer u ovom sektoru je značajan izvoz sirovina.

Koliko je RH daleko od toga da postane izvoznik, više nego uvoznik, je li uopće moguće zaokrenuti taj negativni trend?

Prema dostupnim podacima iz kolovoza 2020. godine ostvarena vrijednost izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iznosila je 1,5 milijardi EUR, dok je vrijednost uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iznosila 2,2 milijarde EUR, čime je ostvaren deficit od 717,5 milijuna EUR.  Promatrano u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, vrijednost izvoza povećana je za 3,2 %, vrijednost uvoza smanjena je za 7,6 %, a vrijednost deficita smanjena je za 24,0 %. Pokrivenost uvoza izvozom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iznosi 67,07 % i u odnosu na isto razdoblje prethodne godine veća je za 7,07 postotna boda.
Republika Hrvatska je još uvijek neto uvoznik poljoprivrednih proizvoda te je ostvaren deficit od 717, 5 milijuna EUR te je u odnosu na prošlu godinu smanjen za 24%. Pojačana je aktivnost resornog ministarstva na izvozu poljoprivrednih proizvoda.

Koliko je epidemija koronavirusa utjecala na hrvatsku poljoprivredu?

Ovo je bila teška godina za naše poljoprivrednike – epidemija koronavirusa je utjecala na hrvatske poljoprivrednike i njihovu proizvodnju, najviše time što je uzrokovala niz tržišnih poremećaja i izazvala viškove i pad cijena u velikom broju sektora.  Ipak, oni su nastavili vrijedno raditi i proizvoditi – tome u prilog govori i ovaj rast o kojem pričamo. Također, okolnosti izazvane pandemijom stavile su naglasak na važnost domaće proizvodnje hrane i kratke lance opskrbe te motivirale građane, a time i trgovačke lance, da kupuju domaće proizvode.

Koje su mjere donesene kako bi se smanjila šteta od koronevirusa?
Uz 2,4 milijarde eura koji su nam na raspolaganju iz Programa ruralnog razvoja 2014.-2020, za izvanredne mjere pomoći uslijed širenja pandemije COVID-19 ukupno je ugovoreno gotovo 354 milijuna kuna, od kojih je već isplaćeno gotovo 320 milijuna kuna. Sveukupno, vrijednost mjera pomoći će premašiti milijardu kuna.

Ugovoreni iznos ukupne potpore uslijed širenja bolesti COVID-19 iznosit će 500 milijuna kuna, u tijeku su natječaji vrijedni 360 milijuna kuna za poljoprivrednike najpogođenije širenjem bolesti COVID-19t, u realizaciji su potpore male vrijednosti od 70 milijuna kuna, u ribarstvu radimo mjerama za kompenzaciju i privremenoj obustavi ribolova, a zajmovi i krediti za ruralni razvoj ukupno stavljaju na raspolaganje 790 milijuna kuna.

Koji su planovi za budućnost ministarstva, a time i Hrvatskog poljoprivrednika ?

Strateški usmjeriti 5 milijardi eura koje imamo na raspolaganju u novoj financijskoj perspektivi  – jačanjem kontinuiteta, produktivnosti i konkurentnosti proizvodnje te njenom modernizacijom, kroz osiguravanje skladišnih kapaciteta, udruživanje u proizvođačke organizacije i osiguravanje proizvodnje te obavezno otvaranja novih prodajnih i distribucijskih  kanala i tržišta, ciljanih potpora i poticaja. U 2024. ostvariti vrijednost poljoprivredne od 22.0 milijardi kuna što pametnom realizacijom zacrtanih mjera poljoprivredne politike možemo ostvariti.

Autor: hr-vjesnik