Prometna povezanost Slavonije s ostatkom Hrvatske i razvijanje povezane infrastrukture ključni su preduvjeti za razvoj gospodarstva i kvalitetu života na istoku Hrvatske.

Foto : hr-vjesnik

Uloga infrastrukture nužna je za ravnomjeran regionalni razvoj, naročito u manje razvijenim područjima.

Osobe koje žive u gradu s javnim prijevozom nemaju baš nekih problema jer linije postoje i uglavnom su redovne.

Nažalost, prometna povezanost prestaje tamo gdje počinje selo.

Slobodna Vlast, Majar, Gorjani I Levanjska Varoš su primjeri sela koja su loše povezana s gradovima, što za posljedicu ima slabu naseljenost i iseljavanje.

Za primjera radi, dok traje školska godina linije od Đakova do Levanjske Varoš su dva puta dnevno, kad škola prestane linija nema.

Lokalno stanovništvo je uglavnom starije životne dobi te je pri ostvarivanju osnovnih potreba, kao što su odlazak liječniku ili po lijekove, ovise o dobroj volji susjeda koji imaju automobile.

Projekt Slavonija, Baranja i Srijem pokrenut je, između ostalog, i kako bi se osigurala sredstva iz fondova Europske unije koja bi pomogla da slabije razvijene regije uhvate korak s razvijenijim regijama.

Postavlja se pitanje: Kakve je učinke 6 godina provođenja projekta Slavonija, Baranja i Srijem zaista imalo na gospodarstvo Slavonije i Baranje?

Jesu li su mladi zbog ovog Projekta ostali u svom selu? Jesu li se otvorila nova radna mjesta? Je li izgrađena nova infrastruktura koja je u službi zajednice?

Prijevoz je dobar pokazatelj razvijenosti društva i bez adekvatne usluge prijevoza  neće biti niti zaustavljanja negativnih demografskih trendova, niti razvoja tih krajeva

Javni prijevoz osnova je socijalnog standarda:  bez modela javne usluge velik broj putnika ostat će bez mogućnosti odlaska u školu, vrtić ili k liječniku. Time se ugrožavaju neka od osnovnih  socijalnih prava građana u malim i ruralnim dijelovima zemlje.

Iako zvuči pomalo nevjerojatno, željeznička infrastruktura je u još lošijem stanju od cestovne zbog loše održavanja, što također dovodi do prometne izoliranosti Slavonije i Baranje I time stavlja našu regiju u nepovoljan gospodarski i društveni položaj u odnosu na ostale dijelove Hrvatske.

Početkom mjeseca, Vlada je dala suglasnost za sklapanje ugovora o sufinanciranju javne usluge u cestovnom prijevozu putnika, od 2022. do 2024. godine u ukupnom iznosu od 430. 000.000,00 kuna godišnje.

To je iznos koji će se raspoređivati po županijama i to do maksimalno 75 posto ukupnog javnog doprinosa u cijeni javne usluge koju će ugovoriti pojedina županija. Postavljeni su kriteriji raspodjele, a jedan od njih je ukupan broj stanovnika koji obuhvaća jedinica lokalne samouprave.

Ono što nas sve zanima i brine je hoće li naša županija biti kažnjena manjim iznosom doprinosa zbog katastrofalnih podataka iz  popisa stanovništa.

Ulaganja i razvoj prometne infrastrukture  mogu se tretirati kao jedan od temeljnih poluga razvoja sela i poljoprivrede te unošenje urbanog načina života u ruralna područja.

Prometna infrastruktura pridonosi smanjenju razlika između sela i grada, a njenim se razvojem seoske sredine sve više uključuju u «globalni život». Iz «svijeta za sebe» postaju tako dio života regije, države i dio svjetskog tržišta.

Dokaz toga je čitav niz nekad ribarskih i poljoprivrednih sela na jugu Hrvatske, koja su procvala nakon poboljšanja  infrastrukturne opremljenosti.

Ta mjesta, pretvorila su se u atraktivna turistička naselja, a osim podizanja kvalitete života došlo je i do drastičnog povećanja cijena nekretnina.

Prometna infrastruktura je preduvjet i posljedica tog naglog razvoja. Zbog takvog značaja i uloge, razvoj infrastrukture je proglašen ciljem od posebnog društvenog interesa.  

Zašto i Slavonija i Baranja ne bi mogle tako?

Članovi HDZ-a se često kunu u ljubav prema istoku Hrvatske. Ako je tako, zašto tu ljubav jednostavno ne pokažu potezima koji će dovesti do razvoja Slavonije i Baranje i izjednačavanja kvalitete života s ostatkom Hrvatske.

Autor : redakcija hr-vjesnik