Građane Hrvatske po svemu sudeći čeka teška jesen, nakon koje bi mogla uslijediti još teža zima.

Evo ključnih izazova koji su pred nama.

U prehrambenom sektoru su u srpnju cijene porasle za oko 0.8 posto. Nadalje, mjesec dana nakon žetve cijena kilograma pšenice premašila je dvije kune, a u zadnjih pola godine poskupjelo je i ulje, zbog čega pekare u rujnu najavljuju poskupljenje kruha i pekarskih proizvoda. Litra ulja donedavno je stajala od 10 do 11 kuna, a sad košta 15 kuna. Poskupilo je i meso, voće i povrće. Sve to predstavlja značajan udar na džepove potrošača.

Marin Medak, chef i vlasnik restorana RougeMarin, za Index je rekao da su cijene porasle od prvog lockdowna 2020. i da su nastavile rasti: “U Amsterdamu je na najvećoj burzi mesa za EU skočila cijena zbog rasta cijene transporta i poremećenog upravljanja zalihama. To je uzrokovalo lančanu reakciju već u prošloj godini, a suša je ove godine stavila točku na i. Ako generalno govorimo o porastu cijena hrane, možemo reći da je porast oko 10 posto u odnosu na cijene iz 2019. godine.”

“Cijene kruha ovise o kretanjima cijena na poljskom i njemačkom tržištu, odakle nam stiže niz pekarskih proizvoda kroz trgovačke lance. Hrvatska nema dovoljno pšenice, a rastu i cijene govedine i teletine, kojih također nemamo dovoljno. No, kako sam rekao, najkritičnije su cijene voća i povrća, iako bih rekao da će se i te cijene malo smiriti nakon turističke sezone”, rekao je za Index ekonomski analitičar Damir Novotny.

Vlada zasad nema namjeru smanjiti PDV na hranu.

S obzirom na probleme u svjetskim opskrbnim lancima i nestabilnost u svijetu i komplikacija koje izaziva pandemija koronavirusa, mnogi očekuju kako bi ove jeseni mogli značajno poskupiti plin i benzin. 

Još od srpnja znamo da nas čeka poskupljenje plina, i to minimalno 25 posto u idućih pet godina. Na taj način Europska komisija želi smanjiti emisiju stakleničkih plinova. No s obzirom na dodatne nestabilnosti u svijetu, nije isključeno da to poskupljenje dođe ranije te bude i veće.

Prema nedavnim izjavama ministra zdravstva Vilija Beroša, kao i zamjenice ravnatelja HZJZ-a Ivane Pavić Šimetin, Hrvatska se nalazi na početku četvrtog vala pandemija koronavirusa. Pavić Šimetin je najavila da se razmatra uvođenje novih mjera, a spomenula je i mogućnost skraćenja radnog vremena. 

Četvrti val najavljuje i ugledni imunolog Ivica Trbonjača.

“Vjerojatno nas čeka dodatni porast novozaraženih s obzirom na turističku sezonu. Praktički više od milijun gostiju je bilo u našoj zemlji, a dolaze iz zemalja gdje postoji epidemija s delta virusom. To se već vidi, primorske županije imaju porast zaraženih u odnosu na županije u unutrašnjosti. To će se nastaviti u rujnu, kada počne škola i vratimo se s godišnjeg odmora i više vremena boravimo u zatvorenim prostorijama te će sve to dovesti do pojave četvrtog vala”, rekao je nedavno Trbonjača.

Hrvatska bi četvrti val dočekala spremnija nego što trenutno jest da je veći broj građana cijepljen.

“Broj zaraženih raste, no daleko više brine činjenica slabog intenziteta rasta stope cijepljenih građana. Svjedočimo epidemiji necijepljenih. Epidemija u Hrvatskoj bez sumnje najviše pogađa necijepljene, oni su postali najbrojniji među novozaraženima, hospitaliziranima, ali i među preminulima”, poručio je nedavno ministar Beroš te dodao da će zbog toga nadolazeća jesen predstavljati novi izazov.  

“Toksična kombinacija relativno visokog udjela necijepljenih i nepridržavanja mjera može dovesti do novih povećanja broja oboljelih, novih žarišta i hospitalizacija. Epidemija iscrpljuje – prije svega zdravstvene djelatnike i sve koji su izgubili najmilije zbog koronavirusa”, istaknuo je Beroš, dodavši da sve to utječe i na mentalno zdravlje. 

Autor: M.M.