Nakon što je američki predsjednik Joe Biden napokon prekinuo šutnju o rastućem kaosu u Afganistanu, europski saveznici, koji su polagali velike nade u resetiranje transatlantskog saveza, ostali su zbunjeni.

Nisu bili razočarani sadržajem Bidenova obraćanja, već u stajalištu “America First” vođe slobodnog svijeta koji pere ruke od globalnog problema. Čini se da je jednostrana odluka o povlačenju donekle u suprotnosti s Bidenovom tvrdnjom po ulasku u Bijelu kuću da se “Amerika vratila”, piše CNN.

Mračna stvarnost

Kriza poput ove u Afganistanu nekima je osvijestila mračnu stvarnost da je bez Amerike ograničena neposredna sposobnost Europe da kontrolira svoju sudbinu. Od Londona do Pariza i Bruxellesa do Berlina, iznenadni pad Kabula razotkrio je ograničenu europsku diplomatsku snagu, vojne sposobnosti i političku stabilnost. Diplomati i dužnosnici diljem kontinenta privatno su izrazili svoje žaljenje zbog situacije, jer ako SAD kaže da je gotovo, onda je gotovo.

Britanski ministar obrane Ben Wallace iznio je mišljenje da je povlačenje pogreška te ocijenio da su talibani pobijedili. Dužnosnici britanske vlade rekli su za CNN da su pokušali potaknuti Trumpovu i Bidenovu administraciju da uspore povlačenje, ali ih nisu uspjeli uvjeriti. Wallace je u nedavnom intervjuu za Sky News rekao da je nakon američke odluke o povlačenju bilo jasno da i svi saveznici moraju otići.

Foto: hr-vjesnik

Biden je šokirao europske dužnosnike

Više europskih dužnosnika i diplomata prenijelo je CNN-u svoj šok Bidenovom tvrdnjom da je jedini interes SAD-a u Afganistanu neutralizirati teroriste koji su napali SAD 2001. godine i spriječiti buduće napade na američko tlo. Oni strahuju od humanitarnih i političkih posljedica masovne migracije iz zemlje kojom upravljaju militanti koji su povijesno skrivali teroriste i koja je kopnom povezana s kontinentalnom Europom.

Bez američke kontrole nad situacijom, Europa je nedvojbeno izloženija. Kao što je rekao jedan EU dužnosnik: “Kad je Amerika okrenula kurs prema Siriji, izazvala je krizu u Europi, a ne u SAD-u.” Bivši američki predsjednik Barack Obama okrenuo se protiv vlastite odluke o napadu na režim sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, nakon izvješća da je ovaj bojnim otrovima napao vlastite građane, a posljedice te odluke osjećaju se i danas.

Ne samo da su se milijuni Sirijaca slijevali u Europu tražeći utočište, već je vakuum koji je ostavila Amerika ponudio prostor terorističkim skupinama za izgradnju baza iz kojih mogu pokrenuti i nadahnuti napade diljem svijeta. Geografija i povijest sugeriraju da će, nakon što Amerika ode i talibani preuzmu potpunu kontrolu nad Afganistanom, ostati obični građani kojima će se u strahu od progona svaki pokušaj bijega iz zemlje učiniti privlačnim.

Foto: hr-vjesnik

To znači da bi Europa uskoro mogla očekivati brojne ljude koji traže utočište, što samu Europu, a posebice EU, stavlja pred niz problema. Ako brojke izbjeglih iz Afganistana budu poput brojki izbjeglica iz ratom razorene Sirije 2015. godine, EU ima dvije mogućnosti – platiti regionalnim susjedima da zadrže izbjeglice ili se dogovoriti o kvotama u bloku od 27 zemalja.